Jedanaesti saziv Narodne skupštine Republike Srbije
Jedanaesti saziv Narodne skupštine Republike Srbije je konstituisan 3. juna 2016. Sednicom je predsedavao najstariji poslanik Dragoljub Mićunović. Za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije 6. juna 2016. je reizabrana Maja Gojković.
Raspodela mandata[uredi | uredi izvor]
Raspored mandata prema izbornim rezultatima.
Bojkot opozicije[uredi | uredi izvor]
Kritike[uredi | uredi izvor]
Organizacija Freedom House je 2018. godine u izveštaju o političkim i medijskim slobodama u Srbiji navela da Maja Gojković, predsednica Narodne skupštine, predsedava parlamentom izrazito partijski, sa velikim brojem prekida i kazni upućenim opozicionim poslanicima.[1] Njeno predsedavanje je bilo predmet kritika u javnosti zbog prakse da pomoću zvona poslanicima iz vladajuće većine sugeriše da glasaju za predloge.[2][3][4][5][6]
Opozicioni poslanici od kraja 2017. godine optužuju vladajuću većinu za „parlamentarno nasilje” i ocenjuju da je parlament obesmišljen nakon prakse poslanika iz vladajuće većine da predlažu više stotina gotovo identičnih amandmana koji često i nemaju veze sa predloženim zakonom, a od kojih kasnije i sami odustanu ili ne glasaju za njih, što sve dovodi do prisvajanja predviđenog vremena za raspravu i pomoću zloupotrebe poslovnika smanjuje vreme obraćanja opozicije u parlamentu.[7][8][9]
„Sporazum sa narodom”[uredi | uredi izvor]
Kao odgovor na višemesečne građanske proteste zbog optužbi za porast političkog nasilja i gušenje medijskih sloboda od strane vladajuće koalicije, veći deo opozicije je potpisao tzv. Sporazum sa narodom kojim se obavezao da će bojkotovati institucije, uključujući i sednice Narodne skupštine.[10] Sporazum su potpisale parlamentarne stranke koje pripadaju najvećoj opozicionoj koaliciji Savez za Srbiju, kao i Stranka moderne Srbije, Nova stranka, Socijaldemokratska stranka i vanparlamentarne stranke i pokreti.[10] Sednice su bojkotovali i poslanici iz Demokratske stranke Srbije, Građanske platforme i Dosta je bilo, dok se Liga socijaldemokrata Vojvodine priključila bojkotu u pojedinim sednicama.[11]
Izveštaj Evropske komisije[uredi | uredi izvor]
Evropska komisija, izvršni organ Evropske unije, je u izveštaju o Srbiji u maju 2019. godine skrenula pažnju na mirne višemesečne proteste koji zahtevaju slobodu medija i regularne izbore.[12] U izveštaju se pominje da je vladajuća partija dovela do pogoršanja mogućnosti za efikasnu raspravu u parlamentu i onemogućila adekvatan nadzor izvršne vlasti, kao i da su opozicione stranke otpočele bojkot sednica i najavile bojkot eventualnih izbora.[12]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Nations in Transit 2018, Serbia Country Profile”. Freedom House. 14. 5. 2018. Arhivirano iz originala 18. 12. 2018. g. Pristupljeno 17. 12. 2018.
- ^ „Poslanici SNS-a "pogrešno" glasali za predlog opozicije (N1)”. Rs.n1info.com. Arhivirano iz originala 29. 03. 2019. g. Pristupljeno 18. 3. 2019.
- ^ „Skupština: "Zvonce" zbunilo vlast, glasali za predlog DJB (B92)”. B92.net. Pristupljeno 18. 3. 2019.
- ^ 16:36 (14. 10. 2016). „VIDEO: Poslanici SNS glasaju samo kad čuju zvonce?”. vesti-online.com. Pristupljeno 18. 3. 2019.
- ^ Stado demokratija (Danas)
- ^ Za kim zvonce zvoni – O nepodnošljivoj situaciji u Skupštini Srbije, neponovljivoj predsednici, novim izborima u starim mešinama (Vreme)
- ^ „N1: „Poslanici vladajuće većine "zaređali" s istim amandmanima””. Arhivirano iz originala 15. 02. 2019. g. Pristupljeno 22. 04. 2019.
- ^ Insajder: „Opozicija bez jedinstvenog odgovora na „parlamentarno nasilje“ većine”
- ^ Insajder: „Skupština usvojila zakone, poslanici SNS-a nisu glasali za svoje amandmane”
- ^ a b „N1: "Opozicija objavila predlog Sporazuma sa narodom"”. Arhivirano iz originala 21. 02. 2020. g. Pristupljeno 22. 04. 2019.
- ^ LSV: „LSV bojkotovala rad Narodne skupštine”
- ^ a b „Serbia 2019 Report” (PDF). Evropska komisija. 29. 5. 2019.