Pređi na sadržaj

Njitra

Koordinate: 48° 18′ 25″ S; 18° 05′ 11″ I / 48.306944° S; 18.086389° I / 48.306944; 18.086389
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Njitra
Nitra

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Slovačka
KrajNjitranski
OkrugNjitra
RegijaPonjitrje
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 202376.499[1]
 — gustina763,59[2] st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate48° 18′ 25″ S; 18° 05′ 11″ I / 48.306944° S; 18.086389° I / 48.306944; 18.086389
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina167 m
Površina100,48[3] km2
Njitra na karti Slovačke
Njitra
Njitra
Njitra na karti Slovačke
Ostali podaci
GradonačelnikJozef Dvonč (SMER, SNS, SF)
Poštanski broj949 01
Pozivni broj0 37
Registarska oznakaNR
Veb-sajt
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima}

Njitra (slč. Nitra, mađ. Nyitra, nem. Neutra) je peti po veličini grad u Slovačkoj i upravno središte istoimenog Njitranskog kraja.

Njitra je poznata kao prvo upravno središte mesnih Slovena na tlu današnje Slovačke.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nitra je smeštena u zapadnom delu države. Prestonica države, Bratislava, nalazi se 90 km jugozapadno.

Reljef: Njitra se razvila na severozapadnom obodu Panonske nizije, na mestu gde počinju prvi bregovi Karpata, koji se dalje izdižu na severu. Nadmorska visina grada je oko 150 m. Grad je smešten u dolini istoimene reke Njitre.

Klima: Klima u Njitri je umereno kontinentalna.

Vode: Kroz grad protiče istoimena reka Njitra, u središnjem delu svog toka. Ona deli grad na zapadni i istočni deo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Sloveni dato područje naseljavaju u 5. veku. U 9. veku ovde se obrazuje Njitranska kneževina, kao prva nezavisna državna tvorevina na tlu današnje Slovačke. Ovde je 828. godine osnovana prva hrišćanska zajednica na ovim prostorima. U 10. veku područje Njitre zauzimaju novopridošli Mađari. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske. U drugoj polovini 19. veka grad je doživeo nagli razvoj i brojčano narastao.

Krajem 1918. godine grad je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Njitra
Godina
Stanovništvo

Danas Njitra ima 78.875 stanovnika[4] i poslednjih godina broj stanovnika opada.

Etnički sastav: Po popisu iz 2001. godine sastav je sledeći:

Ovo značajno različito u odnosu na stanje od 1910. godine kada su Mađari činili oko 60% stanovništva.

Verski sastav: Po popisu iz 2001. godine sastav je sledeći:

Danas je Njitra sedište rimokatoličke biskupije osnovane daleke 880. godine.

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  2. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
  3. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).
  4. ^ „Stanovništvo 31. 12. 2011. (403)” (PDF) (na jeziku: sk). Statistički zavod Republike Slovačke. 2011. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 09. 2013. g. Pristupljeno 4. 10. 2013. 
  5. ^ KUBANOVIĆ, Zlatko (2019). Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava: Don Bosco. str. 243 — 244. ISBN 978-80-8074-436-6.