Pređi na sadržaj

Anđeoski vodopad

Koordinate: 5° 58′ 03″ N 62° 32′ 08″ W / 5.96750° S; 62.53556° Z / 5.96750; -62.53556
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Anđeoski vodopad
Kerepakupai merú
Anđeoski vodopad
Anđeoski vodopad na karti Venecuele
Anđeoski vodopad
LokacijaNP Kanajma
Država Venecuela
Koordinate5° 58′ 03″ N 62° 32′ 08″ W / 5.96750° S; 62.53556° Z / 5.96750; -62.53556
Visina979 m
Padovislobodan pad
VodotokČurun
Svetski rang1
Nacionalni rang1

Anđeoski vodopad[1] (šp. Salto Ángel, Salto Del Ángel, indijansko ime Kerepakupai merú) je najviši vodopad na svetu sa visinom od 979 metara[2][3] (slobodan pad vode je 807 m). Nalazi se na malenoj reci Čurun (pritoka reke Karoni) u Nacionalnom parku Kanajma u regionu Gran Sabana provincije Bolivar u Venecueli.[3] Visina vodopada je tolika da se od vetrova voda pretvara u izmaglicu pre nego što padne na zemlju. Nacionalni park Kanajma je 1994. godine upisan na listu Svetske baštine kao prirodno dobro.

Vodopade je 16. novembra 1933. ugledao i ovo otkriće prvi objaio američki avijatičar Džimi Ejndžel. On je bio u potrazi za rudnim nalazištima. Pokušao je da se avionom spusti pored vodopada 9. oktobra 1937, kada je avion oštećen, a Džimi je sa tri saradnika 11 dana pešačio do civilizacije. Vodopadi su dobili ime po njegovom prezimenu.[3]

Anđeoski vodopad je najznačajnija turistička atrakcija Venecuele. Put do vodopada ni danas nije jednostavan, jer se nalaze izolovani u džunglama Venecuele.

Naziv vodopada[uredi | uredi izvor]

U srpskoj geografskoj literaturi naziv ovog vodopada se interpretira na nekoliko načina: Ejndžel, Endžel, Anhel, Anđeoski, što je posledica različitih pogleda na sam naziv u originalu — „Angel Falls“. Budući da je vodopad prvi zapazio američki pilot Džimi Ejndžel, po njemu je i dobio ime. Bukvalan prevod prezimena ovog pilota je anđeo što je dovelo do ustaljenja naziva Anđeoski vodopad[1] u srpskoj geografskoj literaturi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Enciklopedijski atlas sveta, 57
  2. ^ Leksikon država sveta, 24. strana. ISBN 978-86-331-2757-8.
  3. ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 52. ISBN 86-331-2075-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]