Pređi na sadržaj

Artašat

Koordinate: 39° 57′ 41″ S; 44° 32′ 40″ I / 39.961439° S; 44.544466° I / 39.961439; 44.544466
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Artašat
Արտաշատ

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Jermenija
PokrajinaArarat
Osnovan176. p. n. e.
Stara imenaKamarlu (do 1920)
Kamarlju (do 1945)
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.25.400
Geografske karakteristike
Koordinate39° 57′ 41″ S; 44° 32′ 40″ I / 39.961439° S; 44.544466° I / 39.961439; 44.544466
Vremenska zonaUTC+4 (leti UTC+5)
Artašat na karti Jermenije
Artašat
Artašat
Artašat na karti Jermenije
Ostali podaci
GradonačelnikGadžik Muradjan
Poštanski broj0701-0706
Pozivni broj+374 (235)
Registarska oznaka25
Veb-sajt
artashat.am

Artašat (jerm. Արտաշատ) je grad u Jermeniji i administrativni je centar marza Ararat. Nalazi se na levoj obali reke Araks u Araratskoj ravnici, 30 km jugoistočno od Jerevana.

Jedan je od najstarijih gradova u Jermeniji, osnovan 176. p. n. e. od strane kralja Artašesa I i drevna prestonica antičke jermenske države. Stari Grci su ga nazivali Artaksata (grč. Ἀρτάξατα) a Rimljani Neronija (lat. Neronia).

Moderno naselje nalazi se 5 km severozapadnije od drevnog grada. U njemu je 2010. živelo 25.400 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Artašat je smešten jugoistočno od Jerevana, na levoj obali reke Azat u centralnom delu Araratske ravnice. Udaljen je svega 4 km od granice sa Turskom. Površina gradskog područja je 10 km².

Grad se nalazi na važnoj železničkoj i drumskoj raskrsnici i kroz njega prolazi pruga na relaciji Jerevan-Jehegnadžor-Kapan i dalje ka Stepanakertu (Nagorno-Karabah).

Područje oko grada karakteriše umerena kontinentalna klima. Prosečne julske temperature kreću se oko 20-26°C, a januarske oko -6°C. Apsolutni temperaturni maksimum je +42°C, a apsolutni minimum je -32°C. Prosečna količina padavina na godišnjem nivou kreće se između 200 i 235 mm.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Antički Artašat je osnovao kralj Artašes I u periodu između 185. i 176. godine pre nove ere u blizini današnjeg manastira Hor Virap, 5 km zapadnije od današnjeg naselja na mestu tadašnjeg ušća Mecamora u Araks.

Zbog svog strateškog položaja na putu svile Artašat je u antičkom periodu imao veoma razvijenu trgovinu i zanatsvo. U doba vladavine kralja Artavazda II (55—34. p. n. e.) u gradu je sagrađen veliki amfiteatar. Zbog lepote građevina u njemu često su ga zvali „jermenskom Kartaginom“.

U dva navrata Artašat je bio prestonica drevne jermenske države. Prvi put između 160-77. p. n. e., a potom i u periodu 60. p. n. e.-120. nove ere.

Rimljani su do temelja porušili grad 59. godine, međutim pošto je tadašnji rimski imperator Neron 66. snosio sve troškove obnove, grad je u njegovu čast preimenovan u Neronija (lat. Neronia).

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Ardašar na Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907.
  • Артаксата // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907.
  • Armenica.org Историја Јерменије