Veliki Jovanovac

Koordinate: 43° 06′ 23″ S; 22° 38′ 34″ I / 43.1065° S; 22.642666° I / 43.1065; 22.642666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki Jovanovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
GradPirot
Stanovništvo
 — 2011.Pad 334
Geografske karakteristike
Koordinate43° 06′ 23″ S; 22° 38′ 34″ I / 43.1065° S; 22.642666° I / 43.1065; 22.642666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina390 m
Veliki Jovanovac na karti Srbije
Veliki Jovanovac
Veliki Jovanovac
Veliki Jovanovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Veliki Jovanovac je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. ima 334 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 395 stanovnika).

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Veliki Jovanovac se nalazi u dolini Nišave, 8 km jugoistočno od Pirota. Blizu njega su reka Nišava, autoput i železnička pruga Beograd-Sofija a sa svim okolnim selima je povezan asfaltnim putevima i autobuskom vezom. Sa Trnjanom i Malim Jovanovcem gotovo da se dodiruje. Sa Trnjanom ima i zajedničko groblje. (Trnjanska grobišta, kopali smo se izmešano, zalepili smo se uz nji. Pre dvajes-trijes godine kupimo parcelu uz njina grobišta i sa se i tam saranjujemo. Svetolik Stanojević, 1928).

Selo je nastalo na ataru sela Trnjane krajem 18. veka. Zasnovao ga je Turčin Osman Alač Drndar, po kome se čitav vek kasnije, sve do oslobođenja od Turaka, zvanično nazivalo Alačev Čivlik, kako se nezvanično naziva i do naših dana. Ime Jovanovac dobilo je prema Jovanu, vrlo preduzimljivom čoveku, koji se borio za interese sela. Prisilnom ženidbom i na druge načine on je sluge na svom čifliku vezao za zemlju i tako napravio jezgro sela, u koje se kasnije naseljavaju porodice sa raznih strana. (Na tursko smo mesto došli. Svetolik Stanojević, 1928).

Atari Velikog Sela, Trnjane i Krupca delom se mešaju sa atarima Malog Jovanovca i Velikog Jovanovca a atari dva Jovanovca se još više međusobno mešaju, tako da nema jasne granice između njih. Atar je u plodnoj ravnici pored Nišave, koja ga povremeno plavi, zbog čega je pogodno za sve ratarske kulture, za povrće i voće, ali oskudeva u ogrevnom drvetu, pašnjačkim površinama i vodi.

Veliki Jovanovac

Jedan izvor - Jeminovica, zajednički je sa Malim Jovanovcem i Velikim Selom, a drugi - Ružica, u ataru je Sukova, na rubu prema jovanovačkim njivama. Godine 1958. izgrađen je kanal koji reguliše proticanje stalnih i bujičnih voda. Južna ivica atara je na padini pogodnoj za vinogradarstvo, na kojoj gotovo svako domaćinstvo ima svoj vinograd. Uslovi su povoljni za govedarstvo, svinjarstvo i živinarstvo. Selo je bogato i pokriva gotovo sve svoje potrebe u hrani, a ima i značajne tržne viškove pšenice, kukuruza, povrća, vina, rakije, goveđeg mesa, mleka. Nizvodno na Nišavi su Kusuvranska i Garina, a na Venegovskoj bari je Donina, a nekada i Stoina vodenica, čije usluge donose značajne prihode vlasnicima, a koriste se zajedno sa Malim Jovanovcem, Velikim Selom i drugim bližim i daljim selima.

Delovi sela: Dve podele: Gornja mala, Dolnja mala, Klok, Venegovsći put, Grobarska mala, Savčin sokak, Kusuvransći sokak, Kostin sokak.

Na samom ulazu u selo nalazi se crkva Svetog Save. Započeta tridesetih godina prošlog veka, izgradnja ovog hrama nastavljena je i završena tek u skorije vreme.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Veliki Jovanovac živi 331 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,5 godina (45,1 kod muškaraca i 50,3 kod žena). U naselju ima 147 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,69.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 939
1953. 920
1961. 815
1971. 719
1981. 609
1991. 487 483
2002. 395 402
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
394 99,74%
Crnogorci
  
1 0,25%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija sliva Rasničke i Kosturske reke, Pirotski zbornik, 2011, br. 35-36
  • Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija leve obale Nišave od Malog Jovanovca do Pirota, Pirotski zbornik, 2013, br. 37-38

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]