Galilejsko jezero
Galilejsko jezero | |
---|---|
Koordinate | 32° 50′ 00″ S; 35° 35′ 00″ I / 32.833333° S; 35.583333° I |
Tip | monomiktičko |
Pritoke | Jordan |
Otoke | Jordan |
Zemlje basena | Izrael |
Maks. dužina | 21 km |
Maks. širina | 13 km |
Površina | 161—169 km2 |
Pros. dubina | 25,6 m |
Maks. dubina | 43 m |
Zapremina | 3,6—4,3 km3 |
Nad. visina | −213 do −208,8 m |
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi |
Galilejsko jezero (hebr. ים כנרת – jam kineret = „more Kineret“ (prim. kineret na hebr. znači „violinica“), arap. بحيرة طبريا – buhajrat tabarija, ili بحر الطبريين – bahr at-tabarijajin = „jezero Tiberijadsko“), naziva se još Galilejsko more, Kineretsko more, Tiberijadsko jezero i Genezaretsko jezero, najveće je slatkovodno jezero na teritoriji Izraela.
Naziv Galilejsko dobilo je po pokrajini Galileji u kojoj se nalazi. Genezaret je njegovo starije ime prema gradu koji je postojao uz njegovu obalu, a Tiberijadsko se nazivalo od 1. veka po gradu Tiberijadi. Kineret je njegovo današnje službeno ime.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Galilejsko jezero dugo je 21, a široko oko 13 kilometara. Površina mu je 166 km². Duboko je 48 metara. Nalazi se 212 metara ispod nivoa mora, što ga čini drugim najnižim na svetu (na prvom je mestu Mrtvo more). U njega se na severu uliva i na jugu iz njega ističe reka Jordan koja se kasnije uliva u Mrtvo more.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Antika[uredi | uredi izvor]
Na severoistoku jezera pronađeni su ostaci biblijskog grada Kineret, koji naučnici datiraju u srednje i pozno bronzano doba. Galilejsko jezero leži na drevnom rimskom putu via maris, koji je povezivao Egipat sa severnijim rimskim provincijama.
Rimsko carstvo[uredi | uredi izvor]
Galilejsko jezero spominje se u delima istoričara Josifa Flavija, ali i u Jevanđeljima. Po jevanđeljima, Hristos uz njega delovao: tu je hodao po vodi, pozvao 5 apostola (Andriju, Petra, Jakova, Jovana i Mateja), nahranio pet hiljada ljudi, a na brdu iznad njega je održao besedu na gori, pominje se i grad Dalmanuta na obali jezera.
Novije doba[uredi | uredi izvor]
Početkom 20. veka Jevreji su počeli doseljivanje na jezero, vidi cionizam, 1909. osnovan je prvi kibuc.
Godine 1947. osnovana je država Izrael koja je obuhvatala i Galilejsko jezero.
Severoistočnu obalu zauzela je Sirija 1948.
Izrael ga je celog zauzeo 1967, kao i Golansku visoravan uz istočnu obalu jezera. Sirija i do danas zahteva severoistočnu obalu jezera. Na obalama je smešteno više kibuca koji se bave turizmom i poljoprivredom (npr. uzgoj banana). Po njemu dnevno plovi oko 230 brodova, a turizam je jako razvijen.