Debeljaci
Debeljaci | |
|---|---|
 | |
| Administrativni podaci | |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Grad | Banja Luka |
| Stanovništvo | |
| — 2013. | 1.219 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 44° 44′ S; 17° 16′ I / 44.73° S; 17.26° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
  Debeljaci Debeljaci na karti Bosne i Hercegovine | |
| Ostali podaci | |
| Pozivni broj | 051 |
Debeljaci su naseljeno mjesto i sjedište mjesne zajednice na području grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH. Mjesna zajednica obuhvata naseljena mjesta Debeljaci i Ponir. Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u ovom naseljenom mjestu je popisano 1.219 lica.[1]
Geografski položaj[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na 200-500 metara nadmorske visine, površine 8,62 km², udaljeno oko 6 km od gradskog centra. Sjedište je istoimene mjesne zajednice. Djelimično je zbijenog tipa, a zaseoci su: Bijeli potok, Gavranići, Debeljaci, Kostići i Đurlići. Smješteno je na lijevoj obali rijeke Vrbanje i na obroncima okolnih brda, djelimično prekrivenih bjelogoričnom šumom. Poznatiji vodotoci su: Bijeli, Duboki, Kruškovački i potok Međaš, a veći izvori su Čurma i Švabino vrelo.[2]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Praistorijska gradina nalazi se na platou iznad Bijelog potoka i rijeke Vrbanje. Na lokalitetu Hajdučka pećina pronađeni su ostaci keramike, a u pećini Mišarici - kelt (ratna sjekira) i keramika iz kasnog bronzanog doba.[2]
U Drugom svjetskom ratu hrvatsko stanovništvo mahom je pristupilo vojnim jedinicama u službi NDH. Na Vaskrs, 5. aprila 1942, ustaše su u zaseoku Bijeli potok ubile 52 srpska civila, kojima je na tom mjestu podignut spomenik (2002) i spomen-kuća (2016). Za vrijeme rata 1992-1995. poginula su 63 borca VRS.[3]
Manji broj mještana bavi se poljoprivredom, dok je većina zaposlena u Banjoj Luci. Osnovna škola otvorena je tridesetih godina HH vijeka, a 2016. radila je kao petogodišnja, u sastavu OŠ "Stanko Rakita" iz Vrbanje. Groblja su u zaseocima Bijeli potok i Đurlići, a najbliža pravoslavna crkva je u naselju Vrbanja. Katolička Crkva Svete Terezije od djeteta Isusa sagrađena je 1981, a srušena 1995. godine. Tada su stradali župnik Filip Lukenda i časna sestra Cecilija Grgić. Crkva je obnovljena 2005. godine. Kapela Svetog Jakova, na katoličkom groblju, podignuta je osamdesetih godina HH vijeka. KUD "14. februar" osnovano je 2007. godine. Selo je dobilo električnu energiju krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina HH vijeka, a telefonske priključke 1981. godine. Dio sela snabdijevao se vodom iz čelinačkog vodovoda (od osamdesetih godina HH vijeka), a dio sa kaptiranih izvora. U drugoj deceniji XXI vijeka mještani se snabdijevaju vodom uglavnom iz banjalučkog vodovoda. U tom periodu kroz selo je sprovedena i ulična rasvjeta i djelimično izgrađena kanalizaciona mreža. Dio seoskih puteva asfaltiran je u više etapa, prije i poslije rata 1992-1995, a put do spomen-obilježja u Bijelom potoku 2011. godine. Kroz atar prolazi pruga Banja Luka - Doboj. U selu je 2016. radilo nekoliko prodavnica.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Debeljaci su 1879. imali 36 domaćinstava i 250 stanovnika (katolika); 1895. - 327 stanovnika; 1921. - 390; 1948. - 718; 1971. - 1.006; 1991. - 1.103 (931 Hrvat, 72 Srbina, 44 Jugoslovena, dva Muslimana i 54 iz reda ostalih); 2013. - 364 domaćinstva i 1.190 stanovnika (od kojih 1.129 Srba i 45 Hrvata). Za vrijeme Odbrambeno-otadžbinskog rata 1992—1995. nacionalna struktura stanovništva se izmijenila. Većina hrvatskih porodica se odselila, a doselile su se srpske porodice prognane iz Hrvatske i FBiH. Starosjedilačke srpske porodice su: Adamović, Kostić - slave Jovanjdan; Vujasinović - Sv. vračeve; Vučenović - Đurđevdan; Kavić - Aranđelovdan; Milinković - Ilindan; Raca - Vidovdan; Tomić - Časne verige; Đurlić - Nikoljdan; Čulić - Sv. Stefana. Neke od porodica koje su se doselile poslije rata 1992-1995: Alavanja, Benić, Brnjić, Buzančić, Golubović, dio Dešića, Đerić, dio Jokanovića, Jović, Kekerović, Kljajić, Kozomara, Kostić, Lolić, dio Majstorovića, Pekez, Petković, dio Potajaca, Suzić, Trkulja, Cvijan, dio Šarića - slave Jovanjdan; Babić, Bošković, Đurašinović, Mirković - Mratindan; Bandić, dio Đukića - Lučindan; Bosančić, Vuksan, dio Jokanovića, dio Miloševića, Pavlović, Savanović, dio Slavnića, Stupar, dio Ubovića, dio Šarića, Šelver - Časne verige; Batić, Vasić, Vukobrat, dio Đukića, Janković, dio Jovanovića, dio Karanovića, Kerezović, Keča, Klašnja, Majkić, dio Majstorovića, dio Marića, Mudrinić, Nević, dio Petrovića, Radumilo, dio Ubovića, dio Šarića - Đurđevdan; Brkić, Vojvodić, Gligorijević, Danilović, Drašković, Karan, dio Kovačevića, Metlić, Milišić, dio Miloševića, Milutin, Nerc, Poletan, dio Potajaca, Praštalo, Ribić, Ristić, Rokvić, Savić, Simić, Uzelac, Crnogorac, Čučić, Štrbac - Nikoljdan; Vranješ, dio Dešića, Lazarević, Mihajlović - Aranđelovdan; dio Đukića, Ivetić, Jagodić, Jakšić, dio Kovačevića, dio Marića, Miljević, Nikodinović, Pavičić, Pačavra, dio Popovića, Sudar, Šainović - Sv. Stefana; Inđić, dio Kovačevića, Kokanović, Milinović, Pejić, dio Petrovića, dio Popovića, dio Slavnića - Sv. Trifuna; dio Jovanovića, Ljuboja, Spasojević - Markovdan; dio Karanovića, Maletić - Sv. Pantelejmona; dio Kovačevića, Milojević,Šunjka - Ilindan; Ljepojević - Tomindan; Nikolić - Sv. vračeve; Sovilj, Crnić - Lazarevu subotu. Neke od hrvatskih porodica su: Vuković, Jurić, Ošap, Ćosić, Franjić, Čavrag i Šokčić.[4]
| Sastav stanovništva – naselje Debeljaci | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Ukupno | 1 219 (100,0%) | 1 073 (100,0%) | 993 (100,0%) | 1 006 (100,0%) | |||
| Srbi | 1 155 (94,75%) | 73 (6,803%) | 68 (6,848%) | 127 (12,62%) | |||
| Hrvati | 47 (3,856%) | 894 (83,32%) | 890 (89,63%) | 877 (87,18%) | |||
| Bošnjaci | 8 (0,656%) | 2 (0,186%)1 | – | – | |||
| Neizjašnjeni | 4 (0,328%) | – | – | – | |||
| Jugosloveni | 2 (0,164%) | 46 (4,287%) | 28 (2,820%) | 1 (0,099%) | |||
| Ukrajinci | 2 (0,164%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 1 (0,082%) | – | – | – | |||
| Ostali | – | 58 (5,405%) | 5 (0,504%) | 1 (0,099%) | |||
| Crnogorci | – | – | 1 (0,101%) | – | |||
| Albanci | – | – | 1 (0,101%) | – | |||
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
| Demografija | ||
|---|---|---|
| Godina | Stanovnika | |
| 1879. | 250 | |
| 1885. | 327 | |
| 1921. | 390 | |
| 1948. | 718 | |
| 1961. | 939 | |
| 1971. | 1.006 | |
| 1981. | 993 | |
| 1991. | 1.103 | |
Kultura[uredi | uredi izvor]
 |
Kud „14. februar”[uredi | uredi izvor]
U Debeljacima je utočište našlo i Kulturno-umjetničko društvo „14. februar”, koje je osnovano 14. februara 2007. godine. Društvo ima 50 nastupa svake godine, a broji 50 aktivnih članova. Članovi su gostovali u Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Turskoj, Bugarskoj i u velikom broju opština Bosne i Hercegovine. Koreograf i predsjednik društva je Dragan Kavić. Na nastupima se najčešće izvode igre iz okoline Beograda, Šumadije, Leskovca, Vrtlog i mnoštvo drugih.
Napomene[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 28. 12. 2013.
- ^ a b Enciklopedija Republike Srpske. 3, D-Ž. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2020. str. 70. ISBN 978-99976-42-37-0.
- ^ a b Enciklopedija Republike Srpske. 3, D-Ž. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2020. str. 71. ISBN 978-99976-42-37-0.
- ^ Enciklopedija Republike Srpske. 3, D-Ž. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2020. str. 70—71. ISBN 978-99976-42-37-0.
- ^ „Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 11. 2015.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Popis po mjesnim zajednicama 1991.
