Pređi na sadržaj

Delta Nila

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Delta Nila iz svemira

Delta reke Nil (staroegipatski Ta-Mehet, arap. دلتا النيل) predstavlja ušće reke Nil u Sredozemno more u Egiptu. Ona pripada istorijskoj regiji Donji Egipat, severno od Kaira.

Dužina Nila od izvora u Jezeru Viktorija do ušća je 5.588 km. Ako se dužina meri od izvora najdalje pritoke u Burundiju, ona iznosi 6.671 km.

Delta Nila je najpoznatija rečna delta na svetu. Ona je dala ime ovom geografskom pojmu, jer je svojim trugaonim oblikom slična grčkom slovu delta (Δ).

Opis[uredi | uredi izvor]

Oko 25 kilometara severno od Kaira počinje delta Nila. Delta pokriva površinu od 24.000 km². Prostire se od Aleksandrije do Port Saida, što predstavlja 240 kilometara mediteranske obale. Dužina delte u pravcu sever-jug je 160 kilometara. Danas postoje još samo dva rukavca; zapadni rukavac Rozeta i istočni Damijeta. Rukavci su dobili ime po gradovima na njihovom ušću: Rozeta i Damijeta. U ovoj najplodnijoj regiji severne Afrike živi 76 miliona stanovnika. Najveći grad u delti Nila je Aleksandrija sa 4 miliona stanovnika. Drugi veliki gradovi su: Šubra el Kejma, Port Said, El Mahala el Kubra, Mansura i Tanta. Od izgradnje Asuanske brane Nil više ne nosi rečne nanose pa se u delti Nila danas koriste velike količine veštačkih đubriva.

U doba antike ovde su postojali znameniti gradovi: Kanopus, Bobitina, Peluzion, Sais, Sebenitos, Mendes i Tanis.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]