Pređi na sadržaj

Zapadna Jermenija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jermenska populacija tokom ranog 17. vijeka, nekoliko decena nakon osvajanja Osmanlija, sa današnjim granicama Turske:[1]
  Jermenska većina
  Značajno jermensko prisustvo

Zapadna Jermenija (jerm. Արևմտյան Հայաստան) je termin koji se koristi za opis istočnih dijelova Turske (ranije Osmanskog carstva) koji su bili dio istorijske jermenske domovine.[2] Zapadna Jermenija, poznata i kao Vizantijska Jermenija, nastala je nakon podjele Velike Jermenije između Vizantijskog carstva (Zapadna Jermenija) i Sasanindskog carstva (Istočna Jermenija) 387. godine.

Oblast su Osmanlije osvojile tokom 16. vijeka nakon rata protiv Safavidskog carstva od 1532. do 1555. Osmanska vlast u ovoj oblasti postoje stalna nakon rata sa Safavidskim carstvom od 1623. do 1639. godine.[3] Oblast postoje poznata kao Turska Jermenija ili Osmanska Jermenija. Tokom 19. vijeka, Ruska Imperija je zauzela cijalu Istočnu Jermeniju,[4] ali i neke dijelove Zapadne Jermenije, kao što je Kars. Na brojnost jermenskog stanovništva u ovoj oblasti značajno je uticao masovni masakr nad Jermenima tokom devedesetih godina 19. vijeka.

Jermeni koji su opstali na zemlji svojih predaka istrebljeni su ili deportovani tokom genocida nad Jermenima 1915. godine. Jermensko prisustvo u toj oblasti koje je trajalo preko dvije hiljade godine[5][6] je završeno, a jermensko kulturno nasljeđe je uništeno od strane turskih vlasti.[7][8]

Samo asimilirani i prikriveni Jermeni žive u toj oblasti i danas, dok neki jermenski iredentisti imaju pretenziju na ovu oblasti u želji stvaranja Ujedinjene Jermenije. Najznačajnija politička partija sa ovakvim stavovima je Jermenska revolucionarna federacija.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ State Committee of the Real Estate Cadastre of the Republic of Armenia (2007). Հայաստանի Ազգային Ատլաս (National Atlas of Armenia), Yerevan: Center of Geodesy and Cartography SNPO, p. 102 see map
  2. ^ Myhill, John (2006). Language, Religion and National Identity in Europe and the Middle East: A historical study. Amsterdam: J. Benjamins. str. 32. ISBN 978-90-272-9351-0. 
  3. ^ Wallimann, Isidor; Dobkowski, Michael N. (mart 2000). Genocide and the Modern Age: Etiology and Case Studies of Mass Death. Syracuse University Press. ISBN 9780815628286. Pristupljeno 30. 12. 2014. 
  4. ^ Dowling, Timothy C. (2014). Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond [2 volumes]. Abc-Clio. str. 728—729. ISBN 9781598849486. 
  5. ^ Marie-Aude Baronian; Besser, Stephan; Jansen, Yolande (2007). Diaspora and Memory: Figures of Displacement in Contemporary Literature, Arts and Politics. Rodopi. str. 174. ISBN 9789042021297. 
  6. ^ Shirinian, Lorne (1992). The Republic of Armenia and the rethinking of the North-American Diaspora in literature. E. Mellen Press. str. ix. ISBN 9780773496132. „This date is important, for it marks the beginning of the Armenian Genocide, which destroyed the over two-thousand-year Armenian presence in historical, Western Armenia. 
  7. ^ Hovannisian, Richard G. (2008). The Armenian Genocide: Cultural and Ethical Legacies. New Brunswick, New Jersey: Transaction Publishers. str. 22. ISBN 9781412835923. 
  8. ^ Jones, Adam (2013). Genocide: A Comprehensive Introduction. Routledge. str. 114. ISBN 9781134259816.