Zenički zatvor

Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa Zenica
Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa Zenica
	Pogled na glavni ulaz zatvora
Lokacija	Zenica
Koordinate	44° 11′ 37″ S; 17° 54′ 48″ I / 44.193647° S; 17.913352° I
Stepen sigurnosti	zatvoreni tip
Populacija	657 (2020)
Otvoren	1886.; prije 138 godina
Direktor	Redžo Kahrić
Adresa	Sarajevska 36
Grad	Grad Zenica
Region	Zeničko-dobojski kanton; Federacija BiH
Država	Bosna i Hercegovina
Poštanski kod	72000
Veb-sajt	kpzzt.gov.ba
Poznati zatvorenici
	Ivo Andrić, Gavrilo Princip, Novica Radović, Vojislav Šešelj, Alija Izetbegović i dr.

Zenički zatvor, službeno Kaznenopopravni zavod zatvorenog tipa Zenica (kolokvijalno samo KP dom; poznat i kao Zenička kaznionica), zatvor je u Zenici, jedini samo zatvorenog tipa u Federaciji BiH. Osnovan je 1886. godine i bio je najveći zatvor u bivšoj Jugoslaviji i trenutno je najveći zatvor u Bosni i Hercegovini.^[1] Zatvor je 2016. godine imao 813 zatvorenika,^[2] a 2020. godine 657 (156 manje).

Kod glavnog ulaza nalazi se kasa („Ekonomija”) na kojoj se mogu kupiti jaja od kokoši o kojima se brinu zatvorenici; ovdje se može kupiti i neko povrće (mladi kupus, paradajz, paprike, krastavice, špinat i sl.), a nekada su u ponudi bili i šampinjoni i druge gljive koje su uzgajali isto tako zatvorenici.^{[traži se izvor]}

Novi zatvorenici su pre Drugog svetskog rata prve mesece kazne provodili u izolaciji u ’Staklenoj kući’.^[3]

Zatvorenici[uredi | uredi izvor]

Austrougarska (1886—1918)[uredi | uredi izvor]

Ivo Andrić — dobitnik Nobelove nagrade za književnost^[4]
Gavrilo Princip, Nedeljko Čabrinović, Muhamed Mehmedbašić i Vaso Čubrilović — učesnici u Sarajevskom atentatu
Mladen Stojanović i Sreten Stojanović — članovi Mlade Bosne

Kraljevina Jugoslavija (1918—1941)[uredi | uredi izvor]

Zlatko Šnajder — jedan od sedmorice sekretara SKOJ-a
Novica Radović — jedan od vođa Božićne pobune

SFRJ (1945—1992)[uredi | uredi izvor]

Petar Čula — katolički biskup^[5]
Varnava Nastić — pravoslavni episkop i svetac
Vojislav Šešelj — srpski političar^[6]
Alija Izetbegović — bošnjački političar^[7]

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

Pominje se u pjesmi Zenica blues, grupe Zabranjeno pušenje.
Pominje se u pjesmi K.P. dom, grupe Dubioza kolektiv.
Pominje se u pjesmi Zenica, pjevača Di-džej Krmka.

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Mitchel P. Roth, Prisons and prison systems: a global encyclopedia. Greenwood Publishing Group, 2006. (p. 39)
^ Kako žive zatvorenici u KPZ Zenica: Kaznu izdržava 813 osuđenika, bjekstva nisu česta - Klix.ba
^ Politika, 8. februar 1937. godine — str. 7
^ „Ivo Andrić u Zenici 1915-17 g.”. Arhivirano iz originala 24. 10. 2017. g. Pristupljeno 2. 1. 2017.
^ Anthony Knežević, A short history of the Croatian nation . Croatian Catholic Union, Lodge "Croatia", 1987. (p. 130)
^ „KPD Zenica je bila naš Folsom, naša Yuma i Alcatraz”. Arhivirano iz originala 13. 3. 2016. g. Pristupljeno 2. 1. 2017.
^ „Muzej Alija Izetbegović 1925-2003”. Arhivirano iz originala 20. 10. 2016. g. Pristupljeno 2. 1. 2017.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

[1] Mitchel P. Roth, Prisons and prison systems: a global encyclopedia. Greenwood Publishing Group, 2006. (p. 39)

[2] Kako žive zatvorenici u KPZ Zenica: Kaznu izdržava 813 osuđenika, bjekstva nisu česta - Klix.ba

[3] Politika, 8. februar 1937. godine — str. 7

[4] „Ivo Andrić u Zenici 1915-17 g.”. Arhivirano iz originala 24. 10. 2017. g. Pristupljeno 2. 1. 2017.

[5] Anthony Knežević, A short history of the Croatian nation . Croatian Catholic Union, Lodge "Croatia", 1987. (p. 130)

[Jutarnji-6] „KPD Zenica je bila naš Folsom, naša Yuma i Alcatraz”. Arhivirano iz originala 13. 3. 2016. g. Pristupljeno 2. 1. 2017.

[7] „Muzej Alija Izetbegović 1925-2003”. Arhivirano iz originala 20. 10. 2016. g. Pristupljeno 2. 1. 2017.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

Normativna kontrola
Međunarodne	VIAF
Državne	Sjedinjene Države