Kakanj

Koordinate: 44° 07′ 34″ S; 18° 06′ 58″ I / 44.125980° S; 18.116140° I / 44.125980; 18.116140
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kakanj
Pogled na Kakanj
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski kanton
OpštinaKakanj
Stanovništvo
 — 2013.Pad 11.796
Geografske karakteristike
Koordinate44° 07′ 34″ S; 18° 06′ 58″ I / 44.125980° S; 18.116140° I / 44.125980; 18.116140
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Kakanj na karti Bosne i Hercegovine
Kakanj
Kakanj
Kakanj na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj72240
Pozivni broj(+387) 032
Veb-sajtwww.opcina-kakanj.com

Kakanj je industrijski grad i sjedište opštine Kakanj u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugoistočno od Zenice. Smešten je između brda na obe obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Grad Kakanj je 1991. imao 12.016 stanovnika. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Kaknju je popisano 11.796 lica.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kakanj je osnovan 1900. godine, kada je Bosna bila pod vlašću Austrougarske, u okolini tek otvorenog rudnika uglja, koji je počeo sa proizvodnjom 1902. godine. Sledećih sto godina, Kakanj se razvijao bez urbanog planiranja, u početku samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne.

Kakanjska kultura[uredi | uredi izvor]

Kakanjska kultura je kulturna grupa srednjeg neolita, koja obuhvata, osim lokaliteta u Kaknju, po kome je kultura i dobila naziv i lokaliteta Obre, Popratnica, Arnautovići i Zavidovići. Karakterišu je naselja, vezana za obalne terase reke Bosne. U Kaknju su otkrivene zemunice. Od ostataka materijalne kulture preovlađuju kalupaste sekire, od koštanog oruđa javljaju se šila, glačla i spatule. Keramika je raznovrsna, gruba, monohromna, koja sa ritonima čini osnovnu karakteristiku ove grupe. Površina monohromne keramike je dobro uglačana, kao kod butmirske kulture. Od oblika se javljaju poluloptaste šolje sa ravnim dnom, visoke šolje blage profilacije, tanjiri i kupe, ritoni na 4 noge. Ornamet je barbotin, a javljaju se i plastični i urezani motivi. Plastika je slabo zastupljena.[2]

Značaj[uredi | uredi izvor]

Termoelektrana
Fabrika Cementa

Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. Industrija — U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj, Fabrika Cementa Kakanj, Rudnik mrkog uglja Kakanj...

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kakanj
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Ukupno11 796 (100,0%)12 008 (100,0%)8 360 (100,0%)5 646 (100,0%)
Bošnjaci9 408 (79,76%)4 977 (41,45%)13 224 (38,56%)12 053 (36,36%)1
Hrvati959 (8,130%)2 387 (19,88%)1 984 (23,73%)2 109 (37,35%)
Romi664 (5,629%)287 (3,433%)12 (0,213%)
Bosanci247 (2,094%)
Srbi205 (1,738%)2 053 (17,10%)1 337 (15,99%)1 026 (18,17%)
Neizjašnjeni105 (0,890%)
Bosanci i Hercegovci89 (0,754%)
Muslimani40 (0,339%)
Ostali39 (0,331%)750 (6,246%)145 (1,734%)39 (0,691%)
Albanci14 (0,119%)18 (0,215%)24 (0,425%)
Slovenci13 (0,110%)49 (0,586%)101 (1,789%)
Nepoznato5 (0,042%)
Makedonci3 (0,025%)4 (0,048%)3 (0,053%)
Crnogorci2 (0,017%)46 (0,550%)49 (0,868%)
Jugosloveni1 (0,008%)1 841 (15,33%)1 266 (15,14%)230 (4,074%)
Turci1 (0,008%)
Pravoslavci1 (0,008%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Sportski klubovi[uredi | uredi izvor]

Sport u Kaknju je dosta razvijen. Postoji fudbalski klub Rudar Kakanj, koji postoji od 1928. godine. Postoji i odbojkaški klub Kakanj, koji je najtrofejniji odbojkaški posleratni klub u Bosni i Hercegovini, više puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvaja se šahovski klub Rudar Kakanj, i kuglaški klub Kakanj, koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu, više puta na evropskim takmičenjima. Pored ovih klubova istaknuti klub je i teniski klub Kameni dvorac.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 09. 05. 2016. 
  2. ^ Praistorija jugoslovenskih zemalja, II, Сарајево, 1983.
  3. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Архивирано из оригинала 7. 4. 2021. г. Приступљено 7. 4. 2021. 
  4. ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57)” (PDF). fzs.ba. Приступљено 12. 12. 2015. 
  5. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Приступљено 12. 12. 2015. 
  6. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Приступљено 12. 12. 2015. 

Спољашње везе[uredi | uredi izvor]