Pređi na sadržaj

Martin (grad)

Koordinate: 49° 04′ 00″ S; 18° 55′ 21″ I / 49.066733° S; 18.92245° I / 49.066733; 18.92245
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Martin (grad)
Martin

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Slovačka
KrajŽilinski
OkrugMartin
RegijaTurijek
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 202350.629[1]
 — gustina751,20[2] st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 04′ 00″ S; 18° 55′ 21″ I / 49.066733° S; 18.92245° I / 49.066733; 18.92245
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina395 m
Površina67,74[3] km2
Martin (grad) na karti Slovačke
Martin (grad)
Martin (grad)
Martin (grad) na karti Slovačke
Ostali podaci
GradonačelnikAndrej Hrnčiar (NEKA)
Poštanski broj036 01
Pozivni broj0 43
Registarska oznakaMT
Veb-sajt
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima}

Martin (slč. Turčiansky Svätý Martin do 1950, mađ. Turócszentmárton, nem. Turz-Sankt Martin, lat. Sanctus Martinus/Martinopolis) grad je u sjevernoj Slovačkoj, smješten na rijeci Turijak, pod Malom Fatrom, blizu Žiline. Ima oko 59.000 stanovnika, koji ga čine osmim po veličini gradom u Slovačkoj. On je središte regije Turijek i istoimenog okruga.

Dijelovi grada[uredi | uredi izvor]

Martin ima deset dijelova grada:

  • Jahodnjiki (Jahodníky)
  • Ljadovenj (Ľadoveň)
  • Stred (Stred)
  • Sever (Sever)
  • Košuti (Košúty)
  • Podhaj (Podháj)
  • Stranje (Stráne)
  • Prjekopa (Priekopa)
  • Tomčani (Tomčany)
  • Zaturčje (Záturčie)

Klima[uredi | uredi izvor]

  • Prosječna godišnja temperatura: 7 - 7.5°C
  • Prosječna godišnja padavina kiše: 750 - 860 m

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvo pominjanje Martina je bilo 1264. pod imenom Zenthmarton, a naselje je 1340. dobilo status slobodnog kraljevskoga grada.

U turbulentnom 15. veku je grad pretrpio mnogo katastrofa, na primjer prilikom napada Husita 1433, kada je grad spaljen. Samo deset godina poslije, zemljotres ga je uništio.

Od 18. veka grad postaje sjedište Turijek okruga.

Grad je postao slovačko kulturno sjedište u 19. veku. Nekoliko kulturnih institucija(uključujući Matica Slovačka i Slovački nacionalni muzej) su osnovani u njemu. Velike političke aktivnosti koje su dovele do slovačke nacionalne emancipacije u 19. i ranom 20. veku, bile su organizovane u ili iz Martina. Grad se takođe industrijalizovao u to doba. Prva štamparija je otvorena 1869, a fabrika nameštaja Tatra nábytok 1890.

Grad je izgubio na značaju kada je Bratislava postala glavni grad 1918. Danas se u njemu nalazi sjedište Slovačke narodne biblioteke i Matice slovačke.

Narodna skupština Republike Slovačke proglasila je grad Martin gradom Slovačke kulture 24. avgusta 1994.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Martin je imao populaciju od 59,257 (Decembra 31, 2005). Po popisu iz 2001, 94,9% od stanovnika bili su Slovaci, 1,6% Česi, 0,5% Romi, i 0,2% Mađari. Sastav religija je bio: 44,1% rimokatolici, 31,2% bez religije i 17,2% protestanti.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Jedan od trgova u Martinu

Najstarija zgrada je Romanskna crkva posvećena Svetom Martinu od Tursa (13. vek). Slovački Narodni Muzej je postavio svoju etnografsku zbirku u Martinu. Muzej pod vedrim nebom u selu Jahodnícke háje izlaže tradicionalnu ruralnu arhitekturu i folklornu tradiciju iz regiona Turijek.

Grad je okružen planinskim vijencima Male i Velike Fatre, koji tokom zime nude sjajne uslove za skijanje, a leti za planinarenje.

Školstvo[uredi | uredi izvor]

Medicinski fakultet (dio Univerziteta Komenskog) je smješten u Martinu.

Sport[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Martin se nalazi pored glavnog puta iz Bratislave za Košice i glavne željezničke pruge, a direktno je povezan sa Žilinom, Turčjanskim Tjeplicama i Ružomberokom.

Javni gradski prevoz ne pokriva samo Martin, već i obližnji gradić Vrutki i tri sela (Bistrička, Lipovec, Turčjanske Kljačani).

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Poznati ljudi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  2. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
  3. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).