Pređi na sadržaj

Mašinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mašinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
TipDržavni fakultet
Osnivanje1975 (1971)
AfilijacijaUniverzitet u Banjoj Luci
Broj odseka5
LokacijaBanja Luka, Bosna i Hercegovina
Veb-sajtmf-bl.com

Mašinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci je obrazovno-naučna ustanova u sklopu Univerziteta u Banjoj Luci u Republici Srpskoj.

Organizacija studija na Fakultetu je od nastavne 2007/2008. godine prilagođena Bolonjskom procesu. Studiranje je organizovano u 5 studijskih programa:

  • Proizvodno mašinstvo
  • Energetsko i saobraćajno mašinstvo
  • Mehatronika
  • Industrijsko inženjerstvo i menadžment
  • Zaštita na radu

Na svakom od programa studentima se pruža mogućnost osnovnih diplomskih studija u trajanju od 3 godine i studije 1. stepena koje traju 2 godine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mašinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci je nastao otvaranjem odeljenja Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u Banjoj Luci 1971. godine. Studenti su mogli da se odluče između dva smera: Proizvodni i Konstrukcioni odsek. Predviđeno je da studenti ovde mogu završiti prve dve godine studija. Godine 1973 uvedena je mogućnost studiranja druga četiri semestra mašinskih studija u Banjoj Luci na oba smera.

Naredne, 1975. godine, fakultet je i zvanično otvoren osamostaljenjem odeljenja, te je Mašinski fakultet Banjaluka ušao u sastav Univerziteta u Banjaluci koji se tada upravo formirao.

Sledeće godine je otvoren novi smer: Pogonsko-energetsko mašinstvo u trajanju od četiri godine, odnosno osam semestara. Takođe je otvoren prvi viši stepen studija od 4 semestra na postojećem proizvodnom i novootvorenom Pogonsko-energetskom smeru.

U nastavnoj 1990/1991. godini reformisan je nastavni plan i program. Fakultet je posedovao dva smera: Proizvodno mašinstvo i Termotehnika i motorizacija. Diplomske studije su na svakom od smerova trajale 9 semestara, dok su studije prvog stepena kao nastavak diplomskih studija produžene da traju 5 semestara.

Nastavne 2000/2001. godine uvedeno je novo usmerenje: Zaštita na radu, u trajanju od 8 semestara, a dve godine kasnije i usmerenje: Mehanička prerada drveta u istom trajanju.

2006/2007. godine započeo je pilot projekat uključivanja Fakulteta u Bolonjski proces na tri smera:

  • Proizvodno mašinstvo
  • Energetsko i saobraćajno mašinstvo
  • Industrijsko inženjerstvo i menadžment.

Sledeće godine je studiranje po Bolonjskom procesu u potpunosti prihvaćeno, prelaskom programa na organizaciju osnovnih i studija 1. stepena kao 3+2. Od tada studenti mogu da se odluče između 5 studijskih programa[1]:

  • Proizvodno mašinstvo
  • Energetsko i saobraćajno mašinstvo
  • Mehatronika
  • Industrijsko inženjerstvo i menadžment
  • Zaštita na radu

Katedre[uredi | uredi izvor]

Orgnizacija Fakulteta podeljena je u 11 katedri:

  • Katedra za automatizaciju i mehanizaciju
  • Katedra za industrijsko inženjerstvo i menadžment
  • Katedra za inženjerstvo zaštite radne sredine
  • Katedra na matičnom fakultetu
  • Katedra za materijale, zavarivanje i metalurgiju
  • Katedra za mehaniku i konstrukcije
  • Katedra za motore, vozila i saobraćaj
  • Katedra za termotehniku
  • Katedra za proizvodne i računarom podržane tehnologije
  • Katedra za tehnologiju plastičnosti i obradne sisteme
  • Katedra za hidro i termoenergetiku

Laboratorije[uredi | uredi izvor]

Mašinski fakultet poseduje 14 laboratorija u kojima se odvijaju istraživanja i praktična nastava:

  • Laboratorija za tehnologiju plastičnosti i obradne sisteme
  • Laboratorija za motore i vozila
  • Laboratorija za numeričke simulacije (CFD)
  • Laboratorija za energetiku
  • Laboratorija za hidrauliku i pneumatiku
  • Laboratorija za tehnologiju obrade rezanjem i obradne sisteme
  • Laboratorija za projektovanje tehnoloških procesa primjenom računara – CAPP (Computer Aided Process Planing)
  • Laboratorija za mehatroniku i robotiku
  • Laboratorija za automatizaciju
  • Laboratorija za mjernu tehniku
  • Laboratorija za integrisane menadžment sisteme
  • Laboratorija za materijale i zavarivanje
  • Laboratorija za dinamiku mašina
  • Laboratorija za CAD i PLM sisteme

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]