Mira Radojević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mira Radojević
Lični podaci
Datum rođenja(1959-08-26)26. avgust 1959.(64 god.)
Mesto rođenjaNovi Karlovci, FNR Jugoslavija
Naučni rad
Poljeistorija
InstitucijaUniverzitet u Beogradu

Mira Radojević (Novi Karlovci, 26. avgust 1959) srpska je istoričarka, univerzitetska profesorka i dopisna članica Srpske akademije nauka i umetnosti. Bavi se istraživanjima u oblasti političke i društvene istorije Srbije i Jugoslavije u prvoj polovini 20. veka.[1][2][3]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mira Radojević je rođena 1959. godine u Novim Karlovcima, gde je pohađala osnovnu školu, a potom je završila gimnaziju u Inđiji. Studirala je istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirala 1985. godine, a potom i magistrirala 1992. godine, sa temom: „Udružena opozicija 1935-1939“.[2] Doktorirala je 2004. godine sa disertacijom „Božidar Marković (1874—1946): Politička biografija“. Od 1985. do 1996. godine radila je na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu. Za asistentkinju na Katedri za istoriju Jugoslavije na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu izabrana je 1996, za docentkinju 2004, za vanrednu profesorku 2014, a za redovnu 2019. godine.[4] Predavač je i na Diplomatskoj akademiji Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije. Za dopisnu članicu Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je 2018. godine.[5][6] Od 2023. godine upravnik je Arhiva SANU.[7]

Od 2001. do 2005. godine učestvovala je u naučno-istraživačkim projektima "Srbija (1918—1941): Istorija privatnog i javnog života" pri Filozofskom fakultetu u Beogradu i "Istorija srpskih (jugoslovenskih) državnih institucija i istaknutih pojedinaca" pri Institutu za savremenu istoriju. Potom je radila na naučno-istraživačkom projektu "Jugoslavija i izazovi Hladnog rata 1946-1989/90" pri Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 2011. godine učestvuje u realizaciji naučno-istraživačkih projekata "Srpska nacija - integrativni i dezintegrativni procesi" pri Filozofskom fakultetu u Beogradu i "Srbi i Srbija u jugoslovenskom i međunarodnom kontekstu. Unutrašnji razvitak i položaj u evropskoj/svetskoj zajednici" pri Institutu za noviju istoriju Srbije. Angažovana je u radu nekoliko stručnih redakcija i komisija.[8] Učestvovala je na više od 50 konferencija i naučnih skupova u zemlji i inostranstvu (Ruska Federacija, Češka Republika, Nemačka, Mađarska, Hrvatska...), a bila je i gostujući predavač na univerzitetima u Brnu i Kursku. Autor je više desetina enciklopedijskih odrednica u Srpskoj enciklopediji i više desetina biografija u Srpskom biografskom rečniku. U dosadašnjem naučno-istraživačkom radu objavila je više od 350 bibliografskih jedinica.[9]

Bila je predsednica Upravnog odbora Arhiva Jugoslavije, a članica je Upravnog odbora Matice srpske, Srpske književne zadruge, Odbora za istoriju HH veka SANU, Uređivačkog odbora Srpske enciklopedije, Uređivačkog odbora Srpskog biografskog rečnika i Stručnog saveta Muzeja istorije Jugoslavije. Bila je član redakcija časopisa Istorija 20. veka i Tokova istorije, a i dalje je član redakcije Zbornika Matice Srpske za istoriju i Istorijske baštine, kao i redakcije monografskih izdanja Instituta za noviju istoriju Srbije.[6]

Njena stručna interesovanja prevashodno su usmerena ka proučavanju istorije jugoslovenske ideje, Prvog i Drugog svetskog rata, državno-pravnog uređenja Jugoslavije, spoljne politike, demokratije i parlamentarizma, srpskog pitanja, srpsko-hrvatskih odnosa, intelektualnih i političkih elita, građanskih stranaka, posleratne jugoslovenske emigracije, dodirnih tačaka istoriografije i književnosti.[6]

Dobitnica je nagrade „Ilarion Ruvarac“, koju u oblasti istoriografije dodeljuje Matica srpska, Plakete Kolarčeve narodne zadužbine i Posebnog priznanja za doprinos nauci na 62. međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu (zajedno s akademikom Vasilijem Krestićem).[6]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Važnije rasprave i članci[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Filozofski fakultet u Beogradu, Odeljenje za istoriju: Mira Radojević
  2. ^ a b Ćirković & Mihaljčić 1997, str. 604-605.
  3. ^ Ignjatović-Jovović 2019, str. 631-659.
  4. ^ „Istorija | Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet”. www.f.bg.ac.rs. Pristupljeno 2022-03-01. 
  5. ^ Ignjatović-Jovović 2019, str. 631-634.
  6. ^ a b v g Referat za izbor u zvanje redovnog profesora (30.1.2019). 
  7. ^ „Mira Radojević, dopisni član SANU”. 
  8. ^ „SANU, Odeljenje istorijskih nauka: Odbori i projekti”. Arhivirano iz originala 25. 3. 2018. g. Pristupljeno 28. 9. 2016. 
  9. ^ Personalne biografije COBISS.NET. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]