Pređi na sadržaj

Navara

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Navara
Navarra
Nafarroa

Položaj Navare
Država Španija
Admin. centarPamplona
Službeni jezikšpanski, baskijski
PredsednikUksue Barkos
Površina10.391 km2
 — broj st.647.554
 — gustina st.62,32 st./km2
Broj poslanika
(kongres/senat)
5/5
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Navara (šp. Comunidad Foral de Navarra; bask. Nafarroako Foru Komunitatea) je jednoprovincijska autonomna španska zajednica na severu Iberijskog poluostrva. Graniči se na severu sa Francuskom, na istoku sa Aragonom, na jugu sa Riohom i na zapadu sa Baskijom.

Sastoji se od 272 opštine, i ima 647.554 stanovnika (2018), od kojih otprilike trećina živi u glavnom gradu Pamploni. Navara je jednopokrajinalna autonomna zajednica.

Sadašnja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije iz 1982, koji uključuje tradicionalni sastav istorijski stečenih prava i sloboda (fueros), prizatih i španskim Ustavom iz 1978.

Navara, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj parlament i vladu. Zdravstvo, zapošljavanje, obrazovanje i socijalna pomoć, zajedno sa izgradnjom stanova, urbanim planiranjem, politikom zaštite životne sredine, nalaze se u nadležnosti autonomnih institucija Navare. Za razliku od drugih autonomnih zajednica (osim Baskije), Navara ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora da sledi neke smernice koje utvrđuje španska vlada.

Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica s društveno-ekonomskim blagostanjem, zahvaljujući prije svega razvoju industrije i uslužnih delatnosti u Pamploni, glavnom gradu pokrajine. Stopa nezaposlenosti je među najnižima u Španiji (7,41% 2005), a dohodak po glavi stanovnika među najvišim.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1970.1981.1991.2001.2006.2011.2018.
466.593509.002519.277555.829601.874640.129647.554

Jezici[uredi | uredi izvor]

Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno područje gde baskijski jezik ima status službenog jezika, Navara je jezično podeljena na tri zone: baskofonu, mešovitu i hispanofonu.

U baskofonoj i mešovitoj zoni baskijski ima službeni status, zajedno sa španskim, dok u hispanofonoj zoni nema status službenog jezika. Status službenog jezika pretpostavlja da, između ostalog, geografski nazivi budu ispisani na baskijskom, ka o i garanciju prava građana da se služe baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.

Energetska politika[uredi | uredi izvor]

Navara je vodeća u Evropi po korišćenju ekoloških izvora energije. U planu je da se do 2010. godine u potpunosti pređe na korišćenje ekoloških izvora energije. U 2006. godini, 70% potrebne energije dolazilo je iz ekoloških izvora[1] (34 vetroelektrana). Takođe, u ovoj pokrajini se nalazi i najveća španska solarna elektrana, kapaciteta 1,2 MWs, zajedno s još nekoliko manjih.

Program razvoja od 2004. uključuje i nove solarne elektrane Larion (0.25 MWs) i najveću španski Kastejon (2.44 MWs).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Navarra y sus parques productores de energía eólica”. erenovable.com (na jeziku: španski). Pristupljeno 8. 2. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]