Pređi na sadržaj

Naum Krnar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Naum Krnar
Datum rođenja1780.
Mesto rođenjaMoskopoljeOsmansko carstvo
Datum smrti1817.
Mesto smrtiRadovanjeKneževina Srbija

Naum Krnar je jedna od važnijih ličnosti Prvog srpskog ustanka, blizak Karađorđev saradnik. Rođen je u Moskopolju, oko 1780. godine. Po etničkoj pripadnosti je bio Cincarin, a po nacionalnom osećanju Grk.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Poreklom je iz imućne trgovačke porodice. U mladosti je stekao solidno obrazovanje. Govorio je više jezika. Prvi srpski ustanak ga zatiče u Beogradu kao uglednog i prilično bogatog trgovca. Trgovao je kožom i krznima. Rodonačelnik je beogradskih Naumovića.[1]

Ženio se dva puta. Od svoje prve žene, koja je ostala u Moskopolju, sporazumno se razveo i ponovo oženio u Beogradu. U svojoj knjizi “O Cincarima”, akademik Dušan Popović navodi i pismo koje je, na grčkom, Krnar pisao svoj prvoj ženi.

Naum Krnar je bio član Heterije, tajnog udruženja koje se borilo za oslobođenje i ujedinjenje balkanskih hrišćanskih zemalja, a čiji je jedan od istaknutih vođa bio i Riga od Fere.

Ustanak[uredi | uredi izvor]

Prvom srpskom ustanku se priključio u samom početku, jer je i sam izbegao "seču" u hanu u Paraćinu. Sa odredom južnosrbijanaca priključio se Zeki Buljubaši i borio kod Šapca i na Mišaru. Uzeo ga je Karađorđe za svog pisara jer je Naum bo vrlo pismen čovek, znalac više evropskih jezika. Po slomu ustanka je prebegao sa porodicom uz Karađorđa, prvo u Zemun, pa u Novi Sad, a zatim, kao i većina srpskih vojvoda, u Hotin, u Besarabiju - Rusiju. Godine 1817, sa Karađorđem, tajno prelazi preko Dunava u nameri da u Srbiji podignu ustanak. Knez Miloš saznaje za njihov dolazak i naređuje njihovo smaknuće u Radovanjskom lugu. Ubijen je Naum iz puške, i telo mu počiva u Radovanju a lobanja je od odsečene bila sa Karađorđevom zakopana uz zid beogradske Saborne crkve. Glave Karađorđa i Nauma Krnara odnete su paši u Beograd, a ovaj je kožu skinutu sa njih, ispunjenu pamukom, poslao za Carigrad, kao dokaz.

Istorijska sudbina[uredi | uredi izvor]

Nauma Krnara i njegovu ulogu u ustaničkom pokretu srpska istoriografija je, naizgled, sistematski zanemarivala. Najčešće se pominje kao Karađorđev ,,momak”, ili pisar, u najboljem slučaju. Činjenice, međutim, govore da je njegova uloga bila mnogo značajnija. Verovatno je, kao poverenik Heterije, na Karađorđa vršio odlučujući politički uticaj i bio mu politički i diplomatski savetnik. O važnosti koju mu je turska vlast pridavala svedoči i činjenica da je i njegova glava, kao i Karađorđeva, putovala za Carigrad.

Razlozi za ovo zanemarivanje leže u činjenici da je mlada srpska država, težeći da formira jako nacionalno osećanje, želela da zataška Karađorđevo zalaganje za nadnacionalnu balkansku federaciju. Drugi razlog može da bude i izvesni animozitet koji se razvio prema Cincarima, kao finansijskoj i političkoj oligarhiji koja je imala i te kako bitnu ulogu u formiranju našeg građanskog društva i države.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vreme", Beograd 1930. godine