Opština Jablanica
Jablanica | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Hercegovačko-neretvanski kanton |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 10.111 |
Geografske karakteristike | |
Površina | 301 km2 |
Ostali podaci | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Načelnik opštine | Damir Šabanović (SDP BiH) |
Pozivni broj | (+387) 36 |
Veb-sajt | www.jablanica.ba |
Oština Jablanica je opština u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Centar opštine je gradsko naselje Jablanica. U opštini danas živi 10.111 stanovnika, a njena gustina naseljenosti je 33,59 st/km2. Površina opštine je 301 km2.
Grad Jablanica je nastao u proširenju doline reke Neretve, južno od nekadašnjeg ušća Rame i klisure koju je usekla Neretva, te izmeđe Tovarnice (888 m) i Čarskog vrha (828 m). Leži na železničkoj pruzi Sarajevo — Ploče i na raskrsnici magistralnih puteva za Sarajevo, Mostar i Prozor. Od Mostara je udaljen 48 km, Konjica 21 km, Sarajeva 81 km i Prozora 32 km.
Na teritoriji opštine se nalazi pogon u svetu poznatog granita (jablanički gabro). Izgrađeno je više hidrocentrala. Na području Jablanice su u Drugom svetskom ratu vođene borbe u okviru Četvrte neprijateljske ofanzive (1943) kada je Vrhovni štab sa vojskom i ranjenicima prešao preko Neretve (slika porušenog mosta). Da bi se sačuvala uspomena na taj istorijski događaj otvoren je 1978. Spomen-muzej.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Jablanica je imala 12.691 stanovnika, raspoređenih u 33 naseljena mesta.
Stanovništvo opštine Jablanica | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Muslimani [a] | 9.099 (71,69%) | 7.806 (65,58%) | 7.429 (67,91%) | |||
Hrvati | 2.291 (18,05%) | 2.346 (19,70%) | 2.511 (22,95%) | |||
Srbi | 504 (3,97%) | 512 (4,30%) | 698 (6,38%) | |||
Jugosloveni | 581 (4,57%) | 980 (8,23%) | 124 (1,13%) | |||
ostali i nepoznato | 216 (1,70%) | 259 (2,17%) | 176 (1,60%) | |||
ukupno | 12.691 | 11.903 | 10.938 |
Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]
Baćina, Bijela, Čehari, Čivelj, Djevor, Dobrigošće, Dobrinja, Doljani, Donja Jablanica, Donje Paprasko, Dragan Selo, Glodnica, Glogošnica, Gornje Paprasko, Jablanica, Jelačići, Kosne Luke, Krstac, Lendava, Lug, Mirke, Mrakovo, Ostrožac, Poda, Ravna, Risovac, Rodići, Slatina, Sovići, Šabančići, Šanica, Zlate i Žuglići.
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, opština Jablanica u cjelini, ušla je u sastav Federacije BiH.