Pređi na sadržaj

Opština Ilijaš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilijaš
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Federacija BiH
Kanton  Kanton Sarajevo
Sjedište Ilijaš
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 19.603
Geografske karakteristike
Površina 308,6 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Akif Fazlić (SDA)
Pozivni broj (+387) 33
Veb-sajt www.ilijas.ba

Opština Ilijaš je opština u centralnoj Bosni i Hercegovini, u sastavu Federacije BiH. Pripada kantonu Sarajevo i sa svojih 308,6 km² čini 24,2% teritorije kantona. Nalazi se sjeverozapadno od Sarajeva. Nadmorska visina opštine Ilijaš je između 450 i 1500 m. Sjedište opštine je u gradu Ilijašu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Ilijaš (u to vrijeme jedna od prigradskih opština grada Sarajeva) je imala 25.184 stanovnika, raspoređenih u 77 naseljenih mesta.

Nacionalnost[1] 1991. 1981. 1971.
Srbi 11.325 (44,96%) 10.378 (42,67%) 10.941 (47,55%)
Muslimani [a] 10.585 (42,03%) 9.598 (39,47%) 9.187 (39,93%)
Hrvati 1.736 (6,89%) 1.982 (8,15%) 2.172 (9,44%)
Jugosloveni 1.167 (4,63%) 1.901 (7,81%) 400 (1,73%)
ostali i nepoznato 371 (1,47%) 457 (1,87%) 307 (1,33%)
Ukupno 25.184 24.316 23.007

Većinski naseljena srpskim stanovništvom, opština je od 1992. do 1996. svojim najvećim dijelom bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Dejtonskim sporazumom opština je pripala Federaciji BiH, a srpsko stanovništvo se mahom iselilo i naselilo širom Republike Srpske i drugih zemalja.

Etnički sastav prema popisu iz 2013.[uredi | uredi izvor]

Popis 2013.‍
Bošnjaci
  
18.151 92,59%
Srbi
  
421 2,15%
Hrvati
  
382 1,95%
ostali i nepoznato
  
649 3,31%
ukupno: 19.603

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Balibegovići, Banjer, Bokšići, Buljetovina, Velika Njiva, Vidotina, Vilić, Visojevica, Višnjica, Vladojevići, Vlaškovo, Vrutci, Vukasovići, Vuknići (dio), Gajevi, Gajine, Gojanovići, Gornja Bioča, Gornja Misoča, Gornji Čevljanovići, Donja Bioča, Donja Misoča, Donje Selo, Donji Čevljanovići, Dragoradi, Draževići, Duboki Potok, Duševine, Zakutnica, Zlotege, Ilijaš, Ivančići, Kadarići, Kamenica, Karaula, Korita, Košare, Kožlje, Krčevine, Krivajevići, Kunosići, Lađevići, Lipnik (dio), Luka, Luka kod Stublina, Lješevo, Ljubina, Ljubnići, Malešići, Medojevići, Moševići, Mrakovo, Nišići, Odžak, Ozren (dio), Podlipnik, Podlugovi, Popovići, Rakova Noga (dio), Ribarići, Rudnik Čevljanovići, Sirovine (dio), Sovrle, Solakovići, Srednje, Stomorine, Stubline, Sudići, Taračin Do, Hadžići, Han Karaula, Han Šići, Homar, Čemernica, Čemerno, Četojevići, Šabanci i Šljeme (dio). U sastavu Republike Srpske ostala su djelimično ili u cjelini naselja Šljeme, Ozren, Rakova Noga, Lipnik, Sirovine i Vuknići.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muslimani se danas većinom izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]