Pesma Evrovizije 1990.
Pesma Evrovizije 1990. | |
---|---|
Datumi | |
Finale | 5. maj 1990. |
Domaćin | |
Mesto održavanja | Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, Zagreb, Jugoslavija (danas Hrvatska) |
Voditelji | Helga Vlahović Brnobić Oliver Mlakar |
Dirigent | Igor Kuljerić |
Izvršni supervizor | Frank Naef |
Emiter | ЈРТ |
Vebsajt | eurovision |
Učesnici | |
Broj učesnika | 22 |
Zemlje debitanti | — |
Zemlje povratnice | — |
Povukle se | — |
| |
Glasanje | |
Sistem glasanja | Poene u omjeru 100% dodeljivali su nacionalni žiri. Žiri svake zemlje dodelio je (redom) 12, 10, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i 1 poen(a) za svojih top 10 pesama. |
Pobednička pesma | Italija — Insieme: 1992 |
Pesma Evrovizije 1990. (engl. Eurovision Song Contest 1990; fr. Concours Eurovision de la chanson 1990) je bio 35. po redu izbor za Pesmu Evrovizije. U organizaciji Evropske radiodifuzne unije (ERU) i domaćina Jugoslovenske radio-televizije (JRT) i Radio-televizije Zagreb, takmičenje je održano 5. maja 1990. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, u Zagrebu, u Jugoslaviji, posle pobede grupe Riva na Evroviziji 1989. godine u Lozani, u Švajcarskoj, sa pesmom Rock Me. Voditelji takmičenja su bili Helga Vlahović i Oliver Mlakar.[1] Ovo je bio jedini put da se takmičenje održi u Jugoslaviji, prvi put da se takmičenje održi na Balkanu, prvi put da je slovenska zemlja bila domaćin, a i jedini put da se takmičenje održalo u nekoj komunističkoj ili socijalističkoj državi.
Dvadeset dve zemlje su učestvovale na takmičenju, iste one koje su učestvovale prethodne godine.
Italija je ostvarila svoju drugu pobedu na takmičenju sa pesmom Insieme: 1992, koju je komponovao, napisao i izveo Toto Kutunjo. Kutunjo je bio najstarija osoba koja je pobedila sve do 2000. godine, kada je Jergen Olsen iz dueta Braća Olsen pobedio. Kutunjo je imao 46 godina i 302 dana kada je pobedio.[2]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Zagreb, glavni grad SR Hrvatske, je bio drugi najveću grad u Jugoslaviji. Mesto održavanja je bila Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, nazvana po hrvatskom kompozitoru iz 19. veka, Vatroslavu Lisinskom.[3] Zgrada je ima veliku halu sa 1841 sedištem i malu sa 305.[3]
Kako bi bila domaćin takmičenja, zgrada je prvi put prošla veliku renovaciju 1989. godine.[4] Godine 1992, bakarni krov zgrade je potpuno zamenjen.[4] Rekonstrukcije hale su obavljene i 1999. i 2009. godine.[5][6]
Zemlje učesnice[uredi | uredi izvor]
Malta je planirala da se takmiči ove godine, ali su pravila dozvoljavala da se takmiči najviše 22 države.[7] Pošto se ni jedna država nije povukla sa takmičenja u poređenju sa 1989, nije bilo mesta za Maltu.
Država | Emiter | Izvođač(i) | Pesma | Jezik | Autor(i) | Dirigent |
---|---|---|---|---|---|---|
Austrija | ORF | Simon | Keine Mauern mehr | nemački[a] |
|
Ričard Osterajher |
Belgija | RTBF | Filip Lafontejn | Macédomienne | francuski | Filip Lafontejn | Roni Brek |
Grčka | EPT | Kristos Kalov | Horis skopo (Χωρίς σκοπό) | grčki |
|
Mihalis Rozakis |
Danska | DR | Loni Devantijer | Hallo Hallo | danski |
|
Henrik Krosgard |
Island | RÚV | Stjórnin | Eitt lag enn | islandski |
|
Jon Kjel Seljeset |
Irska | RTÉ | Lijam Rejli | Somewhere in Europe | engleski | Lijam Rejli | Neol Kelehan |
Izrael | IBA | Rita | Shara Barkhovot (שרה ברחובות) | hebrejski | Rami Levin | |
Italija | RAI | Toto Kutunjo | Insieme: 1992 | italijanski | Salvatore Kutunjo | Đijani Madonini |
Jugoslavija | JRT | Tajči | Hajde da ludujemo | srpsko-hrvatski |
|
Stjepan Mihaljinec |
Kipar | CyBC | Anastasiju | Milas poli (Μιλάς πολύ) | grčki |
|
Stanko Selak |
Luksemburg | CLT | Selin Karzo | Quand je te rêve | francuski |
|
Tjeri Durbet |
Nemačka | BR[b] | Kris Kempers i Danijel Kovač | Frei zu leben | nemački | Rajner Pjetšč | |
Norveška | NRK | Ketil Stokan | Brandenburger Tor | norveški | Ketil Stokan | Pit Knutsen |
Portugal | RTP | Nuča | Há sempre alguém | portugalski |
|
Karlos Alberto Moniz |
Turska | TRT | Kajahan | Gözlerinin Hapsindeyim | turski | Kajahan Ačar | Umit Eroglu |
Ujedinjeno Kraljevstvo | BBC | Ema | Give a Little Love Back to the World | engleski | Pol Kurtis | Alin Ajnsvort |
Finska | Yle | Beat | Fri? | švedski |
|
Oli Ahvelahti |
Francuska | Antenne 2 | Žoel Ursul | White and Black Blues | francuski |
|
Režis Dupre |
Holandija | NOS | Maywood | Ik wil alles met je delen | holandski | Alis Mej | Hari van Huf |
Španija | TVE | Azúcar Moreno | Bandido | španski |
|
Eduardo Leiva |
Švedska | SVT | Edin-Ådahl | Som en vind | švedski | Mikael Vendt | Kurt-Erik Holmkvist |
Švajcarska | SRG SSR | Egon Egeman | Musik klingt in die Welt hinaus | nemački | Kornelija Lakner | Bela Balint |
Izvođači koji su učestvovali ranije[uredi | uredi izvor]
Izvođač(i) | Država | Komentar |
---|---|---|
Ketil Stokan | Norveška | Predstavljao je Norvešku 1986. sa pesmom Romeo. |
Produkcija i format[uredi | uredi izvor]
Pesma Evrovizije 1990. je bila prva na kojoj je uvedeno pravilo o godinama izvođača. Evropska radiodifuzna unija je uvela restriktivno pravilo zbog kriticizma pošto su dva izvođača na takmičenju 1989. imala 11 i 12 godina. Od 1990, ni jedna osoba koja ima manje od 16 godina ne može da se nađe na sceni ili bude deo nastupa uživo. Ovo je značilo da rekord za najmlađeg pobednika ikada više ne može da se pobedi, pošto je Sandra Kim iz Belgije pobedila 1986. sa 13 godina.[7]
Tokom nedelje proba, uvređeni komentarima novinara na njihove godine, voditeljka Helga Vlahović i voditelj Oliver Vlakar, koji su tada imali 45 i 54 godine respektivno, su odustali od takmičenja. Njih su na kratko vreme zamenili Rene Medvešek i Dubravka Marković, koji su bili mnogo mlađi, ali su problemi razrešeni, te su se Vlahović i Mlakar vratili takmičenju.[7]
Reči više pesama su slavili revolucije 1989. i demokratizacije koja se dešavala u centralnoj i istočnoj Evropi u mesecima pre takmičenja, sa velikim fokusom na pad Berlinskog zida u novembru 1989, kao što su austrijska i norveška pesma. Ipak, pobednička pesma je slavila evropsko jedinstvo, u anticipaciji osnovanja Evropskog jedinstvenog tržišta na kraju 1992. godine.[7]
Takmičenje 1990. je bilo prvo sa zvaničnom maskotom, Evromačka[7] koju je kreirao Joško Marušić. Ružičasta mačka bi se pojavljivala tokom rezglednica pred svih 22 nastupa, koji su sadržali traveloge države koja će da nastupi, u evropskoj godini turizma 1990.
Tok takmičenja[uredi | uredi izvor]
Zloglasna nezgoda dogodila se na početku prve pesme, kada je primetno dugo kašnjenje uzrokovano problemima sa pratećom numerom (tonski inženjer je zaboravio da uključi zvuk na slušalicama španskog dirigenta Eduarda Leive, koji je morao da računa na orkestar koji svira gudačke i duvačke duvače uz prateću numeru) što je uzrokovalo da španske predstavnice Azúcar Moreno propuste svoj znak da izađu na binu. One su sišle sa bine u jedva prikrivenoj ozlojeđenosti i publika je na trenutak ostala zbunjena, ali je nastup potom ponovo pokrenut bez ikakvih problema.[7]
# | Država | Izvođač(i) | Pesma | Plasman | Poeni |
---|---|---|---|---|---|
01 | Španija | Azúcar Moreno | Bandido | 5. | 96 |
02 | Grčka | Kristos Kalov | Horis skopo (Χωρίς σκοπό) | 19. | 11 |
03 | Belgija | Filip Lafontejn | Macédomienne | 12. | 46 |
04 | Turska | Kajahan | Gözlerinin Hapsindeyim | 17. | 21 |
05 | Holandija | Maywood | Ik wil alles met je delen | 15. | 25 |
06 | Luksemburg | Selin Karzo | Quand je te rêve | 13. | 38 |
07 | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ema | Give a Little Love Back to the World | 6. | 87 |
08 | Island | Stjórnin | Eitt lag enn | 4. | 124 |
09 | Norveška | Ketil Stokan | Brandenburger Tor | 21. | 8 |
10 | Izrael | Rita | Shara Barkhovot (שרה ברחובות) | 18 | 16 |
11 | Danska | Loni Devantijer | Hallo Hallo | 8. | 64 |
12 | Švajcarska | Egon Egeman | Musik klingt in die Welt hinaus | 11. | 51 |
13 | Nemačka | Kris Kempers i Danijel Kovač | Frei zu leben | 9. | 60 |
14 | Francuska | Žoel Ursul | White and Black Blues | 2. | 132 |
15 | Jugoslavija | Tajči | Hajde da ludujemo | 7. | 81 |
16 | Portugal | Nuča | Há sempre alguém | 20. | 9 |
17 | Irska | Lijam Rejli | Somewhere in Europe | 2. | 132 |
18 | Švedska | Edin Adal | Som en vind | 16. | 24 |
19 | Italija | Toto Kutunjo | Insieme: 1992 | 1. | 149 |
20 | Austrija | Simon | Keine Mauern mehr | 10. | 58 |
21 | Kipar | Anastasiju | Milas poli (Μιλάς πολύ) | 14. | 36 |
22 | Finska | Beat | Fri? | 21. | 8 |
Rezultati[uredi | uredi izvor]
Žiri
|
Ukupan br. poena |
Države koje glasaju | ||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Takmičari | Španija | 96 | 8 | 1 | 10 | 2 | 1 | 4 | 5 | 6 | 12 | 5 | 3 | 5 | 8 | 8 | 8 | 10 | ||||||
Grčka | 11 | 5 | 6 | |||||||||||||||||||||
Belgija | 46 | 7 | 4 | 1 | 4 | 8 | 8 | 2 | 1 | 7 | 4 | |||||||||||||
Turska | 21 | 3 | 2 | 4 | 5 | 7 | ||||||||||||||||||
Holandija | 25 | 1 | 3 | 1 | 4 | 2 | 3 | 6 | 1 | 2 | 2 | |||||||||||||
Luksemburg | 38 | 4 | 3 | 3 | 12 | 2 | 3 | 1 | 5 | 5 | ||||||||||||||
Ujedinjeno Kraljevstvo | 87 | 7 | 5 | 12 | 3 | 10 | 3 | 10 | 1 | 10 | 10 | 6 | 6 | 1 | 3 | |||||||||
Island | 124 | 4 | 3 | 10 | 1 | 8 | 12 | 10 | 8 | 10 | 7 | 4 | 12 | 7 | 8 | 3 | 10 | 7 | ||||||
Norveška | 8 | 4 | 1 | 3 | ||||||||||||||||||||
Izrael | 16 | 4 | 2 | 4 | 1 | 5 | ||||||||||||||||||
Danska | 64 | 6 | 3 | 2 | 7 | 7 | 7 | 1 | 7 | 4 | 3 | 7 | 6 | 4 | ||||||||||
Švajcarska | 51 | 1 | 12 | 6 | 2 | 12 | 1 | 5 | 8 | 1 | 3 | |||||||||||||
Nemačka | 60 | 8 | 6 | 12 | 7 | 1 | 4 | 10 | 4 | 5 | 3 | |||||||||||||
Francuska | 132 | 5 | 4 | 4 | 12 | 12 | 12 | 6 | 5 | 12 | 10 | 12 | 4 | 8 | 5 | 2 | 7 | 12 | ||||||
Jugoslavija | 81 | 3 | 12 | 5 | 10 | 3 | 12 | 7 | 2 | 5 | 1 | 10 | 10 | 1 | ||||||||||
Portugal | 9 | 7 | 2 | |||||||||||||||||||||
Irska | 132 | 10 | 7 | 7 | 5 | 10 | 6 | 10 | 8 | 8 | 8 | 5 | 7 | 7 | 6 | 12 | 12 | 4 | ||||||
Švedska | 24 | 2 | 2 | 6 | 6 | 6 | 2 | |||||||||||||||||
Italija | 149 | 12 | 10 | 8 | 8 | 8 | 10 | 3 | 1 | 6 | 8 | 6 | 4 | 6 | 10 | 12 | 10 | 7 | 12 | 8 | ||||
Austrija | 58 | 2 | 7 | 1 | 5 | 8 | 6 | 3 | 8 | 2 | 2 | 12 | 2 | |||||||||||
Kipar | 36 | 6 | 5 | 2 | 5 | 2 | 6 | 4 | 6 | |||||||||||||||
Finska | 8 | 5 | 3 |
12 poena[uredi | uredi izvor]
Tabela ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena:
Broj dobijenih 12 poena |
Zemlje koje dobijaju 12 poena |
Zemlje koje daju 12 poena |
---|---|---|
6 | Francuska |
|
3 | Italija |
|
2 | Irska |
|
Island |
| |
Jugoslavija |
| |
Švajcarska |
| |
1 | Austrija |
|
Ujedinjeno Kraljevstvo |
| |
Luksemburg |
| |
Nemačka |
| |
Španija |
|
Međunarodni prenosi[uredi | uredi izvor]
Svaki emiter učesnik je morao da prenosi takmičenje. Emiteri članovi ERU koji nisu učestovali su mogli da prenose takmičenje i budu „pasivni učesnici”. Emiteri su smeli da pošalju komentatore koji su izveštavali sa takmičenja na svojim maternjim jezicima, kako bi prenosili informacije o izvođačima i pesmama svojim gledaocima i slušaocima.[14] Prezenterka Helga Vlahović je spomenula više država koje nisu učestvovale ali su emitovale takmičenje (Bugarska, Japan, Kanada, Kina, Južna Koreja, Mađarska, Rumunija, Sovjetski Savez, Čehoslovačka),[15] ali za većinu tih država, nije poznato koji emiter je emitovao i ko je, ako iko, bio komentator.
Država | Emiter | Prenos | Komentatori | Ref. |
---|---|---|---|---|
Australija | SBS | SBS TV[g] | Ne zna se | [50] |
Bugarska | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Japan | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Kanada | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Kina | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Južna Koreja | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Mađarska | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Poljska | TP | TP1[d] | Ne zna se | [51] |
Rumunija | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Sovjetski Savez | CT USSR | Pervaя programma | Ne zna se | [44][46] |
Estonska SSR | ETV | Ne zna se | ||
Čehoslovačka | Ne zna se | Ne zna se | Ne zna se | [15] |
Napomene[uredi | uredi izvor]
Референце[uredi | uredi izvor]
- ^ „Eurovision Song Contest 1990”. EBU. Архивирано из оригинала 2008-06-13. г. Приступљено 2008-09-19.
- ^ O'Connor, John Kennedy. The Eurovision Song Contest - The Official Celebration. Carlton Books, 2015. ISBN 978-1-78097-638-9. Pages 32-33
- ^ a b „Vatroslav Lisinski Concert Hall Celebrates 35 Years”. Zagreb Tourist Board. Pristupljeno 2008-03-05.
- ^ a b „Concert Hall 'Vatroslav Lisinski' Zagreb”. Investinženjering. Arhivirano iz originala 2007-10-29. g. Pristupljeno 2008-03-09.
- ^ „Concert and Congress Hall Vatroslav Lisinski”. Zagreb Convention Bureau. Pristupljeno 2008-03-09.
- ^ „Lisinski AZtheBest otvara se 16. listopada”. Radio101.hr (na jeziku: hrvatski). Radio 101. 14. 10. 2009. Pristupljeno 2009-10-20.
- ^ a b v g d đ „1990. Zagreb”. Evrovizija.rs. Pristupljeno 24. 7. 2023.
- ^ „Participants of Zagreb 1990”. European Broadcasting Union. Arhivirano iz originala 2. 2. 2023. g. Pristupljeno 14. 6. 2023.
- ^ a b Roxburgh, Gordon (2020). Songs For Europe - The United Kingdom at the Eurovision Song Contest. Volume Four: The 1990s. UK: Telos Publishing. str. 34—46. ISBN 978-1-84583-163-9.
- ^ „1990 – 35th edition”. diggiloo.net. Arhivirano iz originala 22. 3. 2022. g. Pristupljeno 13. 6. 2023.
- ^ „Detailed overview: conductors in 1990”. And the conductor is... Pristupljeno 14. 6. 2023.
- ^ „Alle deutschen ESC-Acts und ihre Titel” [All German ESC acts and their songs]. www.eurovision.de (na jeziku: nemački). ARD. Arhivirano iz originala 12. 6. 2023. g. Pristupljeno 12. 6. 2023.
- ^ „Final of Zagreb 1990”. European Broadcasting Union. Arhivirano iz originala 17. 4. 2021. g. Pristupljeno 17. 4. 2021.
- ^ „The Rules of the Contest | Eurovision Song Contest” (na jeziku: engleski). European Broadcasting Union. Arhivirano iz originala 14. 4. 2017. g. Pristupljeno 13. 9. 2022.
- ^ a b v g d đ e ž z Eurovision 1990. Korisna informacija se nalazi na: 41:35. Pristupljeno 26. 7. 2023.
- ^ a b v „Fernsehen”. Neue Zürcher Zeitung (na jeziku: nemački). Zürich, Switzerland. 5. 5. 1990. str. 31. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko e-newspaperarchives.ch.
- ^ Fischl, Tanja (1. 6. 2022). „Barbara Stöckl: Die einfühlsame ORF-Talkerin”. NEWS (na jeziku: nemački). Arhivirano iz originala 31. 5. 2022. g. Pristupljeno 29. 11. 2022.
- ^ a b „TV Programma's”. De Voorpost (na jeziku: holandski). 4. 5. 1990. str. 15. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ a b v g „RTV-Programma's Zaterdag”. Leidse Courant (na jeziku: holandski). 5. 5. 1990. str. 20. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ Wynants, Jean-Marie (7. 5. 1990). „Victoire de la "Canzonetta": c'est l'histoire du p'tit Toto”. Le Soir (na jeziku: francuski). Arhivirano iz originala 28. 11. 2022. g. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ a b „Televisie – Zaterdag”. Leidsch Dagblad (na jeziku: holandski). 5. 5. 1990. str. 34. Pristupljeno 29. 11. 2022.
- ^ „Programoversigt – 05/05/1990” (na jeziku: danski). LARM.fm. Arhivirano iz originala 07. 09. 2023. g. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ „To programma tis tileorasis” Το πρόγραμμα της τηλεόρασης (PDF). Imerisia (na jeziku: grčki). 5. 5. 1990. str. 4. Arhivirano (PDF) iz originala 12. 12. 2022. g. Pristupljeno 12. 12. 2022 — preko el .
- ^ „Eurovision 2020: Giorgos Kapoutzidis -Maria Kozakou ston scholiasmo tou diagonismou gia tin ERT” Eurovision 2020: Γιώργος Καπουτζίδης -Μαρία Κοζάκου στον σχολιασμό του διαγωνισμού για την ΕΡΤ (na jeziku: grčki). Matrix24. 12. 2. 2020. Arhivirano iz originala 14. 2. 2020. g. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ „Útvarp–Sjónvarp – laugurdagur 5. maí”. Morgunblaðið (na jeziku: islandski). 3. 5. 1990. str. 3. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko Timarit.is.
- ^ Knox, David Blake (2015). Ireland and the Eurovision. Stillorgan, Dublin, Ireland: New Island Books. str. 111–112. ISBN 978-1-84840-429-8.
- ^ „Saturday's Television”. The Irish Times Weekend. 5. 5. 1990. str. 6. Pristupljeno 19. 12. 2022.
- ^ „Radio”. The Irish Times Weekend. 5. 5. 1990. str. 6. Pristupljeno 19. 12. 2022.
- ^ „Yom Shabat 5.5.90 – Televizia” יום שבת 5.5.90 – טלוויזיה. Maariv (na jeziku: hebrejski). Tel Aviv, Israel. 4. 5. 1990. str. 129—130. Pristupljeno 11. 1. 2023 — preko National Library of Israel.
- ^ a b „Oggi in TV”. Stampa Sera (na jeziku: italijanski). 5. 5. 1990. str. 24. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ Lombardini, Emanuele (28. 3. 2014). „Peppi Franzelin ci racconta gli ESC 1990 e 1992. E la Cinquetti...” (na jeziku: italijanski). Eurofestival News. Arhivirano iz originala 8. 7. 2017. g. Pristupljeno 18. 11. 2022.
- ^ „Jugoszláv tévé – szombat 1. műsor”. Rádió és TeleVízió újság (na jeziku: mađarski). 30. 4. 1990. str. 14. Arhivirano iz originala 13. 12. 2022. g. Pristupljeno 13. 12. 2022 — preko MTVA Archívum.
- ^ „TV spored” (PDF). Gorenjski glas (na jeziku: slovenački). Kranj, SR Slovenia, Yugoslavia. 4. 5. 1990. str. 15. Arhivirano (PDF) iz originala 28. 11. 2022. g. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ „rtv”. Slobodna Dalmacija (na jeziku: hrvatski). Split, SR Croatia, Yugoslavia. 5. 5. 1990. str. 31. Pristupljeno 28. 11. 2022.
- ^ Karnakis, Kostas (24. 2. 2019). „H Eυριδίκη επιστρέφει στην... Eurovision! Όλες οι λεπτομέρειες...”. AlphaNews (na jeziku: grčki). Arhivirano iz originala 29. 11. 2022. g. Pristupljeno 29. 11. 2022.
- ^ „Luxembourg – Zagreb 1990”. European Broadcasting Union. Arhivirano iz originala 13. 5. 2018. g. Pristupljeno 29. 11. 2022.
- ^ „Unsere Chancen für Oslo”. Abendzeitung (na jeziku: nemački). 14. 3. 2010. Arhivirano iz originala 29. 11. 2022. g. Pristupljeno 29. 11. 2022.
- ^ a b v „TV lørdag”. Moss Dagblad. 5. 5. 1990. str. 32—33. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko National Library of Norway. Nepoznati parametar
|lang=
ignorisan [|language=
se preporučuje] (pomoć) - ^ „P2 – Kjøreplan lørdag 5. mai 1990” (na jeziku: norveški). NRK. 5. 5. 1990. str. 3. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko National Library of Norway.
- ^ „Cartaz / Televisão”. Diário de Lisboa (na jeziku: portugalski). 4. 5. 1990. str. 31. Pristupljeno 14. 12. 2022 — preko Casa Comum.
- ^ „Televizyon-Radyo”. Cumhuriyet (na jeziku: turski). 5. 5. 1990. str. 4. Arhivirano iz originala 12. 12. 2022. g. Pristupljeno 12. 12. 2022.
- ^ „Eurovision Song Contest 90 – BBC One”. Radio Times. 5. 5. 1990. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko BBC Genome Project.
- ^ „Eurovision Song Contest – BBC Radio 2”. Radio Times. 5. 5. 1990. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko BBC Genome Project.
- ^ a b v „Televisio & Radio”. Helsingin Sanomat (na jeziku: finski). 5. 5. 1990. str. D11—D12. Pristupljeno 14. 11. 2022.
- ^ Kajava, Juuka (7. 5. 1990). „Hyvin kävi euroviisuissa”. Helsingin Sanomat (na jeziku: finski). Pristupljeno 14. 11. 2022.
- ^ a b „TV-nädalakava – Laupäeval, 4. mäil”. Päevaleht (na jeziku: estonski). 28. 4. 1990. str. 4. Pristupljeno 29. 11. 2022 — preko DIGAR Eesti artiklid.
- ^ a b „Samedi 4 mai”. Radio TV8 (na jeziku: francuski). Cheseaux-sur-Lausanne, Switzerland: Ringier. 26. 4. 1990. str. 54—57. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko Scriptorium Digital Library.
- ^ „Televisión”. La Vanguardia (na jeziku: španski). 5. 5. 1990. str. 6. Pristupljeno 29. 11. 2022.
- ^ a b Thorsson, Leif; Verhage, Martin (2006). Melodifestivalen genom tiderna : de svenska uttagningarna och internationella finalerna (na jeziku: švedski). Stockholm: Premium Publishing. str. 214—215. ISBN 91-89136-29-2.
- ^ a b „Television today”. The Canberra Times. Canberra, Australian Capital Territory, Australia. 6. 5. 1990. str. 28. Pristupljeno 28. 11. 2022 — preko Trove.
- ^ a b „Telewizja – sobota, 4 maja” (PDF). Kurier Wileński (na jeziku: poljski). Vilnius, Lithuanian SSR, Soviet Union. 19. 5. 1990. str. 4. Pristupljeno 14. 1. 2023 — preko Polonijna Biblioteka Cyfrowa.