Petar Pustinjak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petar Pustinjak
Kip Petra Pustinjaka u Amijenu
Datum rođenja1050
Mesto rođenjaAmjen
Datum smrti8. jul 1115.(1115-07-08) (64/65 god.)
Mesto smrtinepoznato

Petar Pustinjak ili Petar Amijenski (lat. Petrus Heremita, Petrus Ambianensis; oko 1050-8. jul 1115) bio je francuski sveštenik i jedna od najvažnijih ličnosti Prvog krstaškog rata. Uz papinog legata Ademara bio je glavni duhovni vođa pohoda. Učinio je na propagandi više od bilo koga, uključujući i papu Urbana. Stoga se slobodno može reći da krstaški rat nije njemu doneo popularnost, već je upravo obrnuto, njegovo zalaganje donelo krstaškom ratu popularnost.

Lik[uredi | uredi izvor]

Petar Pustinjak je organizovao jednu od pet grupa ratnika-hodočasnika i bio glavni organizator i vođa Seljačkog krstaškog rata. O njemu se malo zna. Neki kažu da je bio u Jerusalimu. Umeo je da stvara utisak, tako da je među masama neukog naroda zavladalo uverenje da je on tak po čijoj se ideji ostvaruje Prvi krstaški rat. Sve su to podgrejavale priče da je Petar imao viziju u kojoj mu je Isus Hristos dao pismo namenjeno papi Urbanu gde mu naređuje da započne rat. To pismo je Petar navodno predao papi, a ipak mu to nije smetalo da u svojim propovedima govori o njemu i da pokazuje histeričnoj svetini nekakvo pismo koje je navodno Hristovo.

Njegov fizički lik nikako nije mogao nagovestiti da je poslat od Boga. Bio je mali, mršav, obučen u otrcana odela i upamćen po tome što je jahao na malom magarcu koji je zajedno sa njim ušao u legendu. Ipak, najviše čudi ona histerija koja ga je pratila dok je putovao kroz Nemačku. Tamo ga niko nije razumeo jer Petar nije znao nemački jezik, a ipak su svi padali u trans i histeriju.

Seljački krstaški rat[uredi | uredi izvor]

U martu 1096. godine Petar Pustinjak je uspeo da prikupi vojsku od 10.000 vojnika, kako pešaka, tako i konjanika, koju je pratila ogromna gomila običnog naroda. To su ljudi koji su bili nestrpljivi da krenu u krstaški pohod zanemarujući papin savet da se sa kretanjem na hodočašće ne započinje pre jesenje letine. Njegova armija je bila jedna od pet armija koje su 1096. godine krenule ka Carigradu. Ostale armije predvodili su: Valter bez Zemlje, Emih od Lajningena, nemački sveštenik Gotčalk i Folkmark.

Put do Carigrada praćen je pljačkanjem lokalnog stanovništva od strane nedisciplinovanih krstaša. Vizantijski car Aleksije jedva je dočekao da ih prebaci preko Bosfora. Tamo su krstaši strahovito poraženi od strane turskog sultana Kilidža Arslana u opsadi Herigordona i u bici kod Kivetota. Time je pohod završen.

Učešće u prvom krstaškom ratu[uredi | uredi izvor]

Petar Pustinjak je učestvovao i u Prvom krstaškom ratu. Posle propasti sopstvenog krstaškog pohoda, pridružio se armiji Gotfrida Bujonskog, vojvode Donje Lorene, koji je bio jedan od najistaknutijih vođa Prvog krstaškog rata. Petar je učestvovao u svim važnijim bitkama Prvog krstaškog rata (Nikeja, Dorileja, Antiohija), a tokom opsade Jerusalima odigrao je značajnu ulogu u podizanju morala posustalih krstaša. Nakon krstaškog osvajanja Jerusalima napustio je Svetu zemlju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]