Pređi na sadržaj

Poprad (grad)

Koordinate: 49° 03′ 24″ S; 20° 17′ 51″ I / 49.056577° S; 20.297501° I / 49.056577; 20.297501
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poprad (grad)
Poprad

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Slovačka
KrajPrešovski
OkrugPoprad
RegijaSpiš
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 202348.741[1]
 — gustina775,30[2] st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 03′ 24″ S; 20° 17′ 51″ I / 49.056577° S; 20.297501° I / 49.056577; 20.297501
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina672 m
Površina63,09[3] km2
Poprad (grad) na karti Slovačke
Poprad (grad)
Poprad (grad)
Poprad (grad) na karti Slovačke
Ostali podaci
GradonačelnikAnton Danko (SNS)
Poštanski broj058 01
Pozivni broj052
Registarska oznakaPP
Veb-sajt
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima}

Poprad (slč. Poprad, mađ. Poprád, nem. Deutschendorf) je deseti po veličini grad u Slovačkoj i drugi po važnosti grad u Prešovskog kraja.

Poprad je poznat kao najviši veći grad u Slovačkoj (oko 670 m n. v.), smešten u blizini najpoznatijih zimskih turističkih odredišta na Tatrama.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Poprad je smešten u severnom delu države. Prestonica države, Bratislava, nalazi se 340 km jugozapadno.

Reljef: Poprad se razvio u središnjem delu Tatri. Grad je smešten u kotlini istoimene reke Poprad. Kotlina je sa severa ograđena Visokim Tatrama, sa juga Niskim Tatrama, a sa istoka Levočkim vrhima. Nadmorska visina grada je oko 670 m, pa je Poprad najviši veći grad u Slovačkoj.

Klima: Klima u Popradu je kontinentalna sa oštrijom crtom zbog znatne nadmorske visine i planinske okoline.

Vode: Kroz Poprad protiče istoimena reka Poprad. Ona deli grad na dva dela.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod ovim imenom prvi put se spominje 1256. g. kao naselje sa Nemačkim življem. U razdoblju od 1412. g. do 1770. g. grad je bio deo Poljske. Posle toga je grad je bio u sastavu Ugarske. Tokom ovog vremena Poprad nije bio značajan grad, već samo jedan od mnogih malih gradova u okolini.

Krajem 1918. g. grad je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. Tokom Drugog svetskog rata najveći deo mesnog nemačkog stanovništva je dobrovoljno napustio grad. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Danas Poprad ima oko 55.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika jedva raste.

Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:

Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  2. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
  3. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).