Radalj
Radalj | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Mačvanski |
Opština | Mali Zvornik |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2211 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 24′ 07″ S; 19° 11′ 00″ I / 44.402° S; 19.183333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 394 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 15321 |
Pozivni broj | 015 |
Registarska oznaka | LO |
Radalj je naselje u Srbiji u opštini Mali Zvornik u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2211 stanovnika.
Ovde se nalaze Radaljska banja i Radaljsko jezero.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Radalj živi 1920 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (36,6 kod muškaraca i 38,3 kod žena). U naselju ima 758 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,29.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 4 | ||
80+ | 11 | 16 | ||
75—79 | 20 | 32 | ||
70—74 | 61 | 66 | ||
65—69 | 66 | 75 | ||
60—64 | 58 | 70 | ||
55—59 | 53 | 51 | ||
50—54 | 64 | 63 | ||
45—49 | 116 | 95 | ||
40—44 | 132 | 104 | ||
35—39 | 93 | 97 | ||
30—34 | 76 | 70 | ||
25—29 | 72 | 74 | ||
20—24 | 100 | 81 | ||
15—19 | 115 | 96 | ||
10—14 | 109 | 90 | ||
5—9 | 74 | 70 | ||
0—4 | 59 | 63 | ||
Prosek : | 36,6 | 38,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.038 | 321 | 660 | 39 | 13 | 5 |
Ženski | 994 | 172 | 671 | 134 | 13 | 4 |
UKUPNO | 2.032 | 493 | 1.331 | 173 | 26 | 9 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 581 | 64 | 0 | 8 | 227 |
Ženski | 241 | 52 | 0 | 1 | 59 |
UKUPNO | 822 | 116 | 0 | 9 | 286 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 12 | 58 | 48 | 7 | 55 |
Ženski | 0 | 1 | 38 | 12 | 5 |
UKUPNO | 12 | 59 | 86 | 19 | 60 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 19 | 25 | 10 | 6 |
Ženski | 3 | 4 | 17 | 13 | 18 |
UKUPNO | 4 | 23 | 42 | 23 | 24 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 6 | 0 | 0 | 35 | |
Ženski | 7 | 0 | 0 | 11 | |
UKUPNO | 13 | 0 | 0 | 46 |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Na zahtev Jovana Cvijića, radaljski učitelj Nikola Nenadović je 1903. godine, prema Cvijićevim pismenim uputstvima, napisao „Opis sela Radalja”, jedan obiman etnografski tekst koji je Vidosava Stojančević objavila u knjizi „Rađevina i Jadar u spisima Cvijićevih saradanika”. U svom studioznom radu, u okviru kojeg je bila i precizna topografska skica sela, učitelj Nenadović je opisao i svojom rukom nacrtao crtež masivnog nadgrobnog spomenika, za koji je iz nekog razloga utvrdio da potiče baš iz 1205. godine. Uklesani tekst na stećku glasi: SE LEŽI BOGUŠ NA SVOJE ZEMLjE NA PLEMENITO NASTAVI SIN JEGOV MILEN. Iznad natpisa nalazi se krst u obliku „anka”. Autohtono mesto spomenika bilo je „izmeđ’ reke Radalja i školske zgrade”. Godine 1904, spomenik je prenet u Etnografski muzej u Beogradu, gde je stručnom analizom utvrđeno da potiče iz početka 15-og veka. Prvi put je predstavljen javnosti na izložbi organizovanoj 1955. godine, a zatim je postavljen na Kalemegdan, kod Despotove kapije, odnosno današnje Narodne opservatorije, gde se i sada nalazi. Uklesani izraz NA SVOJE ZEMLjE NA PLEMENITO(j), govori da je u pitanju nadgrobni stećak nekog vlastelina.
Prvi pomen[uredi | uredi izvor]
Najstariji pomen sela Radalja je iz 1452. godine. U jesen te godine, despot Đurađ je nekoliko meseci boravio u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni. Sastao se sa bosanskim kraljem Stefanom Tomašom, sa kojim je sklopio formalni mir posle dužeg perioda međusobnih neprijateljstava. Na sastanku dva srpska vladara i rođaka, dogovoreno je da Tomaš prizna Đurđevo pravo na grad Zvornik, kojeg je despot faktički držao već duže vreme. Sa svoje strane, despot se obavezao da će pomoći kralju u njegovom sukobu sa Đurđrvim saveznikom, osionim hercegom Stefanom Vukčićem Kosačom, po čijoj će tituli srednjovekovno Zahumlje dobiti današnje ime. Dodatno, kralj Tomaš je na sebe preuzeo obavezu da posreduje u sporu smederevskog despota sa Mletačkom republikom, u vezi sa spornim teritorijama u Zeti. U sviti despota Đurđa na pregovorima sa bosanskim kraljem nalazilo se nekoliko Dubrovčana, među kojima je najznačajniji bio Paskoje Sarkočević, član despotovog „tajnog saveta” i „čelnik riznički” srpske Despotovine. Sarkočević je pismo od 25. oktobra 1452. godine, kojim je obaveštavao svoju životno zainteresovanu Republiku o toku diplomatskih pregovora, adresirao „u selu Radalju, kod Zvornika”. Dokument je registrovan u protkolnoj knjizi fonda Lettere di Levante Arhiva Dubrovačke republike.
Granit za oblaganje Palate Glavne pošte u Beogradu, završene 1938, potekao je iz ovog sela - na vađenju hiljadu vagona kamena mogla je raditi i polovina stanovnika seoske opštine.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ "Politika", 29. jul 1936