Pređi na sadržaj

Ričard Falk

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ričard Falk
Lični podaci
Ime pri rođenjuRičard Anderson Falk
Datum rođenja(1930-11-13)13. novembar 1930.
Mesto rođenjaNjujork, Njujork, SAD,
ProfesijaProfesor emeritus za međunarodno pravo na Univerzitetu Prinston
Porodica
SupružnikHilal Elver
Specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u palestinskim teritorijama okupiranim nakon 1967.
26. mart 2008. — 8. maj 2014.
PrethodnikDžon Digard

Ričard Anderson Falk (engl. Richard Anderson Falk; Njujork, 13. novembar 1930)[1] američki je profesor emeritus za međunarodno pravo na Univerzitetu Prinston.[2] Autor je i ko-autor 20 knjiga, urednik i ko-urednik još 20 tomova,[3] Godine 2008, Savjet za ljudska prava Organizacije ujedinjenih nacija (UNHRC) imenovao je Falka za specijalnog izvjestioca za ljudska prava na palestinskim teritorijama okupiranim nakon 1967. godine.[4]

Djetinjstvo i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Falk je rođen u jevrejskoj porodici u Njujorku, gdje su svi odbacili etničku stranu jevrejnosti.[2] Opisujući sebe kao američkog Jevreja, izjavio je da je imajući status autsajdera, sa osjećajem nepripadanja, možda uticalo na njegovu kasniju ulogu kritikovanja američke spoljne politike.[2][5][6]

Falk je diplomirao ekonomiju na univerzitetu u Pensilvaniji 1952, nakon čega je završio pravo na univerzitetu Jejl.[2][7] Na Harvardu je doktorirao pravo 1962. Razmišljanja u mladosti pretežno su mu bila izgrađena pod uticajem čitanja Karla Marksa, Herberta Markuzea i Čarlsa Rajt Milsa.[2]

Aktivnosti[uredi | uredi izvor]

Angažovanje u politici počeo je na univerzitetu u Ohaju, gdje je 1960-ih, kao član pravnog fakulteta, bio svjedok rasizma prema studentu crne boje kože. Prelazak na univerzitet u Prinstonu, gdje je studirajući pravo bio povezan sa politikom, međunarodnim odnosima i drugim društvenim naukama, omogućio je Falku da integriše svoje profesionalne ekspertize o međunarodnom pravu, sa svojim etničkim i političkim vrijednostima. Nastojao je da kombinuje svoj akademski rad sa političkim aktivnostima u ulozi koju je opisao kao 'građanin-hodočasnik'.[2]

Osnovno pitanje građanina-hodočasnika je da otkrije kako da napravi poželjan, ali ipak malo vjerovatno i uspješan društveni pokret. Pokret protiv ropstva, kolonizacije, diskriminacije i patrijarhata u nekim slučajevima. Moja najveća briga je njegovati pokret protiv rata i agresije u društvu, što podrazumijeva postepenu izgradnju novog svjetskog poretka, koji će obezbijediti osnovne ljudske potrebe za sve; zaštitu životne sredine, koja štiti fundamentalna ljudska prava svih individualaca i grupa, bez povređivanja nesigurnih resursa kulturne raznovrsnosti i to sprovoditi kroz nenasilnu rezoluciju međusobnih konflikata.[2]

U medijima[uredi | uredi izvor]

Falk je pisao za razne medije, uključujući: Nation,[8] Hufington post,[9] Al Džaziru,[10] Kaunter panč[11] i Hronike Palestine.[12] Član je uredničkog odbora Nationsa[8] i Progresiva.

Bivše aktivnosti[uredi | uredi izvor]

Falk je bivši član borda savjetnika pokreta Građani za globalna rješenja i Američkog pokreta za Svjetsku vladu;[13] bivši je partner na Transnacionalnom institutu.[5] U periodu 1999–2000, bio je član Nezavisne međunarodne komisije Kosova, formirane na inicijativu premijera Švedske, Gorana Persona.[14] Nekoliko godina bio je član borda Hjuman rajts voč organizacije, dok nije zatraženo da podnese ostavku.[15]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Listing of individuals by name” (pdf). americanjewisharchives.org. str. 146. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  2. ^ a b v g d đ e Griffith, Martin (1999). Fifty Key Thinkers in International Relations. Routledge. str. 74. 
  3. ^ „Dean’s Open Forum, Richard Falk”. USC Center on Public Diplomacy. 4. 11. 2004. Arhivirano iz originala 19. 3. 2016. g. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  4. ^ „Human Rights Council elects Advisory Committee Members and approves a number of Special Procedures mandate holders”. United Nations. 26. 3. 2008. Arhivirano iz originala 1. 1. 2009. g. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  5. ^ a b Falk, Richard (29. 6. 2007). „Slouching toward a Palestinian Holocaus”. Transnational Institute. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  6. ^ Falk, Richard (15. 1. 2011). „On Jewish Identity”. Falk blog entry. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  7. ^ „Profile Richard Falk”. Al Jazeera. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  8. ^ a b „Richard Falk”. The Nations. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  9. ^ „Richard Falk”. The Huffington Post. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  10. ^ Falk, Richard (9. 11. 2012). „Interpreting Obama’s Victory”. Al Jazeera. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  11. ^ Falk, Richard; Krieger, David (24. 8. 2002). „No War against Iraq”. CounterPunch. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  12. ^ Falk, Richard (24. 11. 2012). „Gaza Ceasefire: An Early Assessment”. the Palestine Chronicle. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  13. ^ „Richard A. Falk Papers biography”. Syracuse University. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  14. ^ „Report on Kosovo: Independent International Commission on Kosovo, 2000”. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
  15. ^ Sheinman, Anna (19. 12. 2012). „UN expert on Palestinian territories removed from Human Rights Watch committee”. The Jewish Chronicle. Arhivirano iz originala 18. 09. 2016. g. Pristupljeno 23. 8. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]