Sarajevska žičara

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Logo Sarajevske žičare

Sarajevska žičara ili Trebevićka žičara je žičara u Sarajevu, BiH, koja povezuje Stari Grad sa planinom Trebević.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sarajevska žičara 1960. godine

Sarajevska (Trebevićka) žičara prvi put je napravljena 1959. godine, a za javnost je otvorena 3. maja 1959. godine. Ova žičara spadala je u red kabinskih žičara sa kružnim tokom i fiksnim kabinama. Imala je dva čelična užeta, jedno vučno i drugo noseće. Na trasi je bilo 8 rešetkastih čeličnih stubova sa raščlanjenim temeljima. Od grada na Trebević putovalo se 12 minuta, a u jednome satu dolazilo je 50 kabina. Imala je kapacitet 400 putnika po satu. Međutim, nakon dosta godina rada i popravaka pojavili su se ozbiljni problemi, zbog čega su značajne institucije zabranile dalje popravke žičare. Takvi problemi javili su se 1977, 1982, 1986, 1987, a posebno 18. novembra 1989. godine kada je dalje popravke zabranio institut ZRMK iz Ljubljane.[1]

Tokom Rata u Bosni i Hercegovini, žičara je u potpunosti srušena.[2]

Ponovno otvaranje 2018. godine[uredi | uredi izvor]

Zgrada polazne stanice Sarajevske žičare

Nakon što je zvanično zatvorena 1989. godine, Sarajevska žičara je ponovo počela sa radom 2018. godine. Žičara je rekonstruisana 2017. i 2018. godine, a zvanično je ponovo otvorena 6. aprila 2018. godine, na Dan grada Sarajeva.[3][4] Napravljen je novi sistem sa 33 kabine i kapacitetom od 10 osoba po kabini, koji može prevesti do 1.200 putnika od grada do Trebevića u sat vremena, a putovanje traje 9 minuta.[5] Kabine su u bojama olimpijskih krugova — plavoj, crvenoj, žutoj, zelenoj i crnoj, dok je jedna u boji zastave BiH, a ostale su crne.[6] Izgled i stanice žičare osmislio je sarajevski arhitekta Mufid Garibija.[5]

Promotivna pjesma za žičaru „Trebević opet silazi u grad” predstavljena je 23. marta 2018. godine, a izveli su je Hari Varešanović, Ismeta Dervoz, Zdravko Čolić i Jasna Gospić, nekadašnji članovi grupe Ambasadori.[7]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ admin. „žičara – Historijski arhiv Sarajevo” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-08-19. 
  2. ^ Anadolija (2018-01-27). „Gondole Trebevićke žičare nakon više od dvije decenije ponovno iznad Sarajeva”. Nezavisne novine (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2019-08-19. 
  3. ^ „Posle 26 godina otvorena Trebevićka žičara”. N1 Srbija (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 20. 08. 2019. g. Pristupljeno 2019-08-19. 
  4. ^ -. „Otvaranje Tebevićke žičare počeće raditi 6. aprila”. AKOS (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2019-08-19. 
  5. ^ a b „First Gondolas for Trebevic Cable Car arrived in Sarajevo?”. Sarajevo Times (na jeziku: engleski). 2017-11-28. Pristupljeno 2019-08-19. 
  6. ^ „Sarajevska žičara (Uspinjača)”. Sarajevo.travel. Pristupljeno 2019-08-19. 
  7. ^ „Preporođena žičara dobila svoju pjesmu i spot: Trebević opet silazi u grad”. Klix.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2019-08-19. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]