Pređi na sadržaj

Svetski rat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Svetski rat je rat koji neposredno ili posredno pogađa celi svet ‒ bilo tako da se odvija na većini svetskih kontinenata, bilo da u njemu učestvuje većina država u svetu, odnosno države čiji podanici čine većinu svetskog stanovništva. Pojam je nastao početkom dvadesetog veka iz nemačkog jezika (nem. Weltkrieg). Nemački pisac August Vilhelm Oto Niman je iskoristio ovaj pojam za naslov knjige „Svetski rat: nemački snovi“. Knjiga je odštampana i izdata 1904. godine.

Uobičajeno je da se taj izraz koristi samo za dva oružana sukoba u 20. vekuPrvi (1914—1918) i Drugi svetski rat (1939—1945). Deo istoričara, pak, smatra da su i neki raniji događaji imali karakteristike svetskog rata. Kao primeri se spominju mongolski pohodi u 13. veku, Holandsko-portugalski rat (16021654), Rat za špansko nasleđe (17011713) te Sedmogodišnji rat (17561763) odnosno francuski revolucionarni i napoleonski ratovi, koji se ponekad zajedno nazivaju Veliki francuski rat (17921815).

Deo istoričara, pak, smatra da bi se i Hladni rat, iako nije uključivao neposrednu oružanu komponentnu, mogao nazvati svetskim ratom, a neki današnji komentatori te karakteristike daju ratu protiv terorizma.

Vidi još[uredi | uredi izvor]