Pređi na sadržaj

Serijski ubica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Serijski ubica je osoba koja ubije troje ili više ljudi u periodu dužem od trideset dana, sa periodom „hlađenja“ između svakog ubistva, i čiji su motivi za ubistvo većinom bazirani na psihološkom zadovoljstvu. Obično je i seksualni delikt uključen u ubistvo. Ubistva su počinjena na sličan način i sve žrtve obično imaju nešto zajedničko; na primer, zanimanje, rasu, izgled, pol ili približno godište.
Serijski ubica nije isto što i masovni ubica koji počini više ubistava odjednom.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Serijske ubice u Americi sklone su da dele sledeće generalne karakteristike:

  1. Većina su muškarci, belci i samci. Ipak, postoje zabeleženi slučajevi kad su serijske ubice bili ne-belci: Vejn Vilijams, Timoti Spenser, Čarls Ng, Ričard Ramirez...
  2. Često su inteligentni, sa IQ-om u rangu 111-120.
  3. Često imaju poteškoća da ostanu zaposleni. Obično imaju loše plaćene poslove.
  4. Sklone su da dolaze iz nestabilnih porodica.
  5. Kao deca, tipično su napušteni od oca i odgajala ih je dominantna majka.
  6. Njihove porodice često imaju kriminalnu, psihijatrisku i alkoholičarsku istoriju.
  7. Često su zlostavljani—emocionalno, fizički i/ili seksualno—od strane člana porodice.
  8. Imaju veliki broj pokušaja samoubistva.
  9. Još od detinjstva, mnogi su intenzivno zainteresovani za voajerizam, fetišizam i sadomazohističku pornografiju.
  10. Više od 60 posto mokri u krevet posle 12. godine.
  11. Mnogi pate od piromanije.


Naravno, ovo nije uvek slučaj, i postoje izuzeci. Na primer, Harold Šipman je bio veoma uspešan lekar. Denis Nilsen je bio bivši vojnik koji nije imao kriminalni dosije kada je uhapšen, niti je poznato da ispoljio ijednu od gorenavedenih karakteristika.
Psihoza je retko primećena kod serijskih ubica. Dominatna psihijatrijska dijagnoza je sociopatska ili antisocijalna ličnost koja predstavlja posebnu kategoriju poremećaja ličnosti. Psihopate nemaju empatiju ili krivicu, egocentrični su i impulsivni i ne povinuju se socijalnim, moralnim ili pravnim normama.

Kategorije[uredi | uredi izvor]

FBI deli serijske ubice u tri kategorije: „organizovani“, „neorganizovani“ i „mešani“.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]