Pređi na sadržaj

Sefer Halilović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sefer Halilović
Lični podaci
Datum rođenja(1952-01-06)6. januar 1952.(72 god.)
Mesto rođenjaPrijepolje, SR Srbija, FNRJa
ObrazovanjeVojna akademija u Beogradu
Vojna karijera
Služba1971—1996.
Vojska1) JNA
2) Armija RBiH

Sefer Halilović (Prijepolje, 6. januar 1952) bivši je oficir JNA i kasnije general Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Vojnu akademiju je završio 1975, a 1990. dvogodišnju školu za komandni kadar. Iz JNA je dezertirao 1991. u činu potpukovnika (samo nekoliko dana pre planiranog unapređenja u čin pukovnika)[1] i postao komandant TO BiH koja je kasnije prerasla u Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Avgusta 1992. imenovan je za načelnika štaba GŠ Armije Republike Bosne i Hercegovine. Na toj funkciji je ostao do novembra 1993. kada je imenovan za vođu inspekcijskog tima i komandanta operacije „Neretva 93“.

Početkom rata je bio pobornik ideje da se jedinice JNA odmah napadnu na teritoriji cele Bosne i Hercegovine.[1] Izradio je plan blokade svih kasarni JNA u BiH.[1]

Posle rata se penzionisao u činu generala Armije Republike Bosne i Hercegovine i počeo da se aktivno bavi politikom. Bio je ministar u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.[2]

Haški sud je protiv njega 30. jula 2001. podigao optužnicu[3] zbog zločina nad bosanskim Hrvatima koje su počinile snage Armije Republike Bosne i Hercegovine pod njegovom komandom u operaciji „Neretva 93“. Dobrovoljno se predao septembra iste godine.[1] Zahvaljujući garancijama Vlade Bosne i Hercegovine, proveo je na slobodi vreme do početka suđenja. Januara 2005. je počelo suđenje. U novembru 2005. oslobođen je od svih optužbi i pušten na slobodu.[4] Sud je zaključio da, iako se ubistva koja se smatraju ratnim zločinima jesu dogodila na navedenim lokacijama, Halilović nije imao komandni autoritet jer je bio samo inspektor, i ne može da se smatra odgovornim za njih. Tužilaštvo se žalilo na presudu. Dana 16. oktobra 2007, apelaciono veće je odbacilo žalbu tužilaštva i potvrdilo oslobađajuću presudu.[5]

Autor je knjige Lukava strategija[6] koja sadrži njegova sećanja i svedočanstva o ratu u Bosni i Hercegovini.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Glas javnosti: Halilović optužen za ubistvo 63 Hrvata, Pristupljeno 9. 4. 2013.
  2. ^ Tužilaštvo BiH: Saslušan Sefer Halilović o trošenju novca za povratak[mrtva veza], Pristupljeno 9. 4. 2013.
  3. ^ „Bosnian ex-general goes on trial”. BBC. 31. 1. 2005. Pristupljeno 26. 9. 2007.  (jezik: engleski)
  4. ^ „Ex-Bosnian army chief acquitted”. BBC. 16. 11. 2005. Pristupljeno 26. 9. 2007.  (jezik: engleski)
  5. ^ „SUMMARY OF THE APPEALS JUDGEMENT PROSECUTOR V. SEFER HALILOVIĆ” (PDF). ICTY. 16. 10. 2007. Pristupljeno 17. 10. 2007.  (jezik: engleski)
  6. ^ BH dani: Intervju sa Halilovićem iz 1999. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. avgust 2006), Pristupljeno 9. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]