Silistra
Silistra bug. Силистра | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Silistranska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2007. | 41.555 |
— gustina | 1,53 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 07′ 00″ S; 27° 16′ 00″ I / 44.116667° S; 27.266667° I |
Aps. visina | 6 m |
Površina | 27.159 km2 |
Veb-sajt | |
www.silistra.bg |
Silistra (takođe Silistrija; rum. Silistra ili Dârstor) je grad u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje. Grad je upravno središte istoimene Silistranske oblasti.
Silistra kao grad na Dunavu je jedan od pograničnih gradova Bugarske prema Rumuniji.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Silistra se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. Od najbližeg većeg grada Rusea Silistra je udaljena 120 km ka istoku. Rumunska granica okružuje grad sa severa i istoka.
Oblast Silistre nalazi se u jugoistočnom delu Vlaške nizije, u krajnje jugozapadnom delu istorijske pokrajine Dobrudže. Grad je na Dunavu, koji je pogranična reka ka susednoj Rumuniji. Južno od grada počinje Dobrudžansko pobrđe.
Klima u gradu je kontinentalna.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Podignut od strane Rimljana Durostorum, Silistra je bila tvrđava velike snage, koja se prostirala po severnom uglu poznatog kvadrilaterala (Ruse, Silistra, Šumen i Varna), ali su njene zidine srušene nakon Berlinskog ugovora iz 1878. godine.
Prvo istorijsko središte bugarske crkve i Ohridske arhiskupije, pre preseljenja u Ohrid u vreme Samuila. U osmansko doba to je bio tako strateški grad, da je bio centar Silistranskog ejleta, u koji je bio uključen Edisan sa Smederevskim sandžakom i Sremom. Silistrija kontrolše cijelu Vlašku, a posebno Munteniju.
Išli su radnici, njih 5-6 iz svakog sela oko Bele Palanke, pa i Mokre kod Bele Palanke u Silistriju na rad. Kulučili su tamo popravljajući lagume i šančeve. Od petorice Mokrinčana, samo su se dvojica živi vratili.[1]
Popisano je u mestu "Silistrija" 1894. godine 11.710 stanovnika.
Grad je bio deo Rumunije između 1913. i 1940. godine. Tokom ovog razdoblja grad je bio središte Bugara u tadašnjoj Rumuniji.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po procenama iz 2007. godine grad Silistra imao je oko 42.000 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su malobrojni Turci i Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.
Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna, a manjinska islam.
Godina | Populacija |
---|---|
1892. | 11.718 |
1900. | 12.133 |
1908. | 12.055 |
1924. | 13.756 |
1974. | 48.000 |
1985. | 53.500 |
2005. | 49.166 |
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
- Leskovac
- Kikinda
- Kalaraši
- Hmeljnicki
- Dunaujvaroš
- Drezden
- Lida
- Luleburgaz
- Promissão
- Ržev
- Slobozija
- Veles
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1900. godine