Pređi na sadržaj

Spomenik Milošu Obrenoviću u Požarevcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Izgled spomenika, 2021. godine

Spomenik Milošu Obrenoviću u Požarevcu je prvi spomenik ovom vladaru u Srbiji.[1]

Spomenik se nalazi u centru požarevačkog gradskog parka i smešten je ispred zdanja okružnog načelstva.

Istorija spomenika[uredi | uredi izvor]

Spomenik knjazu Milošu Obrenoviću, rad poznatog vajara Đorđa Đoke Jovanovića, svečano je otkrio kralj Aleksandar Obrenović na Ivanjdan (praznik rođenja svetog Jovana Krstitelja), 24. juna (6. jula po novom kalendaru) 1898. godine u znak zahvalnosti za oslobođenje Požarevca (24. juna 1815) i Srbije od Turaka u Drugom srpskom ustanku. Predsednik požarevačke opštine Stojan Stojančić Pavlović bio je na čelu Odbora za podizanje spomenika.

Spomenik je izgrađen u Parizu godinu dana ranije. Izliven je u bronzi i predstavlja figuru u stojećem stavu u natprirodnoj veličini. Skulptura je postavljena na visok postament, na čijoj je prednjoj strani ispisana knjaževa poruka turskom vojskovođi: „Delibaša, carski delijo, ti imaš kud i na drugu stranu, a ja nemam kuda, nego tuda, pa u život ili smrt”, na bočnim delovima datum rođenja i smrti knjaza kao i datum oslobođenja Požarevca (24. juna 1815) i otkrivanja spomenika (24. juna 1898) i na zadnjoj strani potpis: „Zahvalni narod okruga požarevačkog oslobodiocu svome Knjazu MILOŠU T. OBRENOVIĆU I”.

Požarevac, nekadašnja druga (letnja) prestonica knjaza Miloša, je prilikom otkrivanja spomenika zabeležio najmasovnije zbivanje (u odnosu na broj tadašnjih žitelja) u svojoj istoriji okupljajući oko pola Požarevca i goste iz svih krajeva Srbije kao i gotovo celokupni državni, vojni, politički i verski vrh Srbije.

Spomenik je ostao upamćen u narodnom govoru kao „Miloš u parku”.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „U ČAST SRPSKOG USTANKA: Građani Požarevca podigli spomenik knezu Milošu”. Večernje novosti. Pristupljeno 5. 7. 2019. 
  2. ^ „Zablistao Miloš u parku”. Pozarevac.rs. Pristupljeno 5. 7. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]