Pređi na sadržaj

Sport u Jermeniji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Popularni sportovi u Jermeniji su fudbal, košarka, odbojka i hokej.[1] Sportisti učestvuju na Olimpijskim igrama u boksu, rvanju, dizanju tegova, džudou, gimnastici, atletici, ronjenju, plivanju i streljaštvu. Planinski teren Jermenije pruža velike mogućnosti za bavljenje sportovima poput skijanja i alpinizma. Kao zemlja bez izlaza na more, sportovima na vodi mogu se baviti samo na jezerima, posebno na jezeru Sevan. Jermenija je bila veoma uspešna u šahu, dizanju tegova i rvanju na međunarodnom nivou. Aktivni je član međunarodne sportske zajednice, sa punopravnim članstvom u UEFA, FIB i Međunarodnoj hokejaškoj federaciji.

Olimpijske igre u sastavu SSSR-a[uredi | uredi izvor]

Olimpijski sportski kompleks otvoren 1967. pripremao je sovjetske sportiste za Letnje olimpijske igre 1968. u Meksiko Sitiju.

Pre 1992. Jermeni su učestvovali na Olimpijskim igrama predstavljajući SSSR. Kao deo Sovjetskog Saveza, Jermenija je bila veoma uspešna, osvojila je mnoštvo medalja i u brojnim prilikama pomogla SSSR-u da osvoji medalju na Olimpijskim igrama. Prvu medalju koju je u savremenoj olimpijskoj istoriji osvojio Jermenin bio je Hrant Šahinjan, koji je na Letnjim olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju osvojio dva zlata i dva srebra u gimnastici.

Jermenija je imala još nekoliko zapaženih gimnastičara među kojima su svetski i olimpijski šampioni Albert Azarjan, Eduard Azarjan i Artur Akopjan.

Olimpijada posle nezavisnosti[uredi | uredi izvor]

Jermenija je prvi put učestvovala na Letnjim olimpijskim igrama 1992. u Barseloni, pod zajednicom nezavisnih država, gde je bila veoma uspešna. Uprkos tome što su imali samo pet sportista, Jermenci su osvojili četiri medalje. Gračija Petikjan je osvojio zlato u streljaštvu, Izrael Militosjan u dizanju tegova, a u rvanju Iskandarjan je osvajač zlata, a Alfred Ter-Mkrtčjan srebra. Od Zimskih olimpijskih igara 1994. u Lilehameru, Jermenija je učestvovala kao nezavisna država.

Učestvovali su na Letnjim olimpijskim igrama u boksu, mačevanju, rvanju, dizanju tegova, džudou, gimnastici, atletici, ronjenju, plivanju i streljaštvu. Takođe učestvuje na Zimskim olimpijskim igrama u alpskom skijanju, skijaškom trčanju i umetničkom klizanju.

Popularni sportovi[uredi | uredi izvor]

Fudbal[uredi | uredi izvor]

Fudbalski kamp u Kotajku.
Republikanski stadion.

Fudbal je najpopularniji sport u Jermeniji. Nekada je učestvovala kao deo reprezentacije Sovjetskog Saveza na međunarodnom nivou. Njihov najuspešniji tim bio je Ararat Jeravan, koji je učestvovao na sovjetskom prvenstvu 1973. godine i pobedio u utakmici protiv Bajern Minhena u Kupu evropskih šampiona 1974–75. Jermenija je igrala u sastavu Sovjetskog Saveza do 1992. godine, kada je reprezentacija Jermenije odigrala prvu zvaničnu utakmicu protiv reprezentacije Moldavije. Reprezentacija je pod upravom fudbalskog saveza Jermenije. Premijer liga je vrhunsko fudbalsko takmičenje u Jermeniji. Liga se trenutno sastoji od osam timova i izlazi u Drugu ligu. Tokom godina liga je evoluirala od malog takmičenja, koje se sastojalo od samo osam timova, do dva odvojena odeljenja. Jermenija takođe ima mnogo fudbalskih terena, poput stadiona Hrazdan i republičkog stadiona Vazgen Sargsjan.

Henrih Mhitarjan je trenutno najistaknutiji fudbaler u Jermeniji.

Nikita Simonjan je bio član reprezentacije Sovjetskog Saveza koja je osvojila olimpijsku zlatnu medalju na Letnjim olimpijskim igrama 1956. i četvorostruki prvak Sovjetskog Saveza i dvostruki osvajač sovjetskog kupa igrajući za Spartak Moskva. Takođe je tri puta izabran za najboljeg strelca Top lige. Drži rekord ligaških golova ubačenih za Spartak Moskva sa 133. Nakon povlačenja iz fudbala, postao je glavni trener Spartaka, a kasnije je postao menadžer i Ararata Jeravana. Obe ekipe osvojile su Top ligu pod njegovim vođstvom.

Henrih Mhitarjan je trenutni kapiten reprezentacije. Četiri puta je osvojio Premijer ligu i dva puta Superkup kao igrač Pjunika. Takođe mu je devet puta dodeljena nagrada fudbalera godine. Od 8. septembra 2019. je najbolji strelac svih vremena za reprezentaciju, sa ubačenih 29 golova. Mnogi drugi fudbaleri igrali su u evropskim domaćim ligama kao što su Artur Petrosjan, Sargis Hovsepjan, Roman Berezovski, Edgar Manučarjan, Jura Movsisjan i mnogi drugi.

Mnogi fudbaleri jermenske dijaspore predstavljali su svoju zemlju rođenja, a među najznačajnijim igračima bili su Juri Džorkaef i Alen Bogosijan, (koji su bili deo pobedničkog francuskog tima na Svetskom prvenstvu 1998) Andranik Eskandarijan i Andranik Tejmurijan iz Irana, Aleko Eskandarijan iz Sjedinjenih Američkih Država, Kevork Mardikijan i Mardik Mardikian iz Sirije, Vardan Gazarjan i Agop Donabidian iz Libana itd.

Šah[uredi | uredi izvor]

Drugi svetski rangirani šahista Fida, Levon Aronijan.

Šah je i dalje najpopularniji umni sport u Jermeniji, kao i među najpopularnijim sportovima uopšte. Čest je u Jermeniji i u dijaspori, gde ga škole podstiču kao nastavnu aktivnost. Etnički jermenski šahisti bili su veoma uspešni na međunarodnoj šahovskoj sceni. Među značajnim šahistima Jermenije su Tigran Petrosjan, Levon Aronijan, Vladimir Akopijan, Gabrijel Sargisjan, Sergej Movsesijan i Rafael Vaganijan. Popularni šahista Gari Kasparov poreklom je Jermen.

Jermenija je osvojila Evropsko timsko prvenstvo i u muškoj (1999) i u ženskoj (2003) sekciji. Muški tim iz 1999. činili su Smbat Lputjan, Artašes Minasijan, Ašot Anastasijan, Levon Aronijan i Aršak Petrosjan. Ženski tim iz 2003. činile su Elina Danijelijan, Lilit Mkrtčijan i Neli Aginjan.

Levon Aronijan osvojio je Svetski kup 2005.

Godine 2006. šahovski tim koji su činili Levon Aronijan, Vladimira Akopijana, Gabrijel Sargisjan, Karen Asrijan, Artašes Minasijan i Smbat Lputjan pobedio je na olimpijadi u Torinu. Dve godine kasnije, Jermenija je uspešno odbranila svoju olimpijsku titulu drugom uzastopnom pobedom u Drezdenu, ekipu su činili Levon Aronijan, Vladimira Akopijana, Gabrijel Sargisjan, Tigran L. Petrosjan i Artašes Minasijan.

Jermenija je osvojila Svetsko timsko prvenstvo 2011. godine, protiv deset najboljih svetskih timova, uključujući Rusiju i Kinu. Članovi jermenskog šahovskog tima bili su Levon Aronijan, Sergej Movsesijan, Vladimir Akopijan, Gabrijel Sargisjan i Robert Hovanisjan.

Jermenski tim je treći put osvojio titulu olimpijade 2012. na 40-oj šahovskoj olimpijadi kojoj je domaćin bio Istanbul. Tim su činili Levon Aronijan, Sergej Movsesijan, Vladimir Akopijan, Gabrijel Sargisjan i Tigran L. Petrosjan.

Trenutno se nalazi na petom mestu na tabeli medalja olimpijade, uprkos tome što se takmičila tek od 1992. godine. Doprinosili su uspehu Sovjetskog Saveza. Tigran L. Petrosjan je i dalje na prvom mestu za najbolje individualne rezultate u otvorenom delu.

Košarka[uredi | uredi izvor]

Jermenska reprezentacija u areni Mika.

Uprkos popularnosti košarke u Jermeniji, reprezentacija je tek nedavno postala uspešna osvajanjem Evropskog prvenstva 2016.

Svi najbolji košarkaši Jermenije igraju van zemlje, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji.

Prva sezona profesionalnog domaćeg takmičenja Jermenije poznate kao Liga A pokrenuta je u oktobru 2017. sa sedam timova koji su predstavljali gradove Jerevan (četiri ekipe), Gjumri, Artik i Stepanakert.[2]

Rvanje[uredi | uredi izvor]

Rvanje je za Jermeniju bio uspešan sport na Olimpijskim igrama. Polovina od dvanaest olimpijskih medalja osvojili su rvači. Na Letnjim olimpijskim igrama 1996. u Atlanti, Armen Nazarjan je osvojio zlato u muškoj grčko-rimskoj kategoriji (52 kg), a Armen Mkrtčjan je osvojio srebro u slobodnoj kategoriji 48 kg, osvajajući prve dve medalje u Jermeniji u svojoj modernoj olimpijskoj istoriji.

Rvanje je postalo najuspešniji olimpijski sport Jermenije nakon osvajanja: dve zlatne medalje Armen Nazarjan (1996) i Artur Aleksanjan (2016), tri srebrne Armen Mkrtčjan (1996), Tigran Martirosjan (2008) i Arsen Džulfalakjan (2012). Više od polovine olimpijskih medalja Jermenije osvojene su u rvanju.

Bila je domaćin Svetskog prvenstva 2010. Jermenski tim zauzeo je treće mesto, a jermenski rvači individualno su osvojili tri od sedam zlatnih medalja.

Tradicionalno rvanje naziva se kokh i vežba se u tradicionalnoj odeći; to je bio jedan od uticaja samba, koji je takođe veoma popularan.

Dizanje tegova[uredi | uredi izvor]

Dizanje tegova je takođe uspešan sport Jermenije na Olimpijskim igrama. Arsen Melikjan je osvojio bronzanu medalju u srednjoj kategoriji za muškarce (77 kg) na Letnjim olimpijskim igrama 2000, što je bila prva olimpijska medalja nezavisne Republike Jermenije u ovom sportu. Aprila 2007, jermenska reprezentacija je osvojila Evropsko prvenstvo 2007. u Strazburu, sa deset zlatnih medalja.[3] Nazik Avdaljan i Tigran Gevorg Martirosjan postali su svetski prvaci 2009. i 2010.

Pre uspostavljanja nezavisne Jermenije, sportisti poput Jurika Sarkisjana, Oksena Mirzojana i Jurika Vartanjana takmičili su se za Sovjetski Savez i bili su veoma uspešni. Vartanjan je osvojio zlatnu medalju na Letnjim olimpijskim igrama 1980, postajući prvi dizač tegova na svetu koji je postigao 400 bodova u težinskoj kategoriji 82,5 kg. Odlikovan je 1985. ordenom Lenjina. Jurik Vartanjan, Jurik Sarkisjan i Oksen Mirzojan postigli su višestruke svetske rekorde tokom svoje karijere.

Boks[uredi | uredi izvor]

Boks je popularan sport u Jermeniji. Zemlja je redovno učestvovala na Olimpijskim igrama, ali je postigla malo uspeha.

Iako nisu bili uspešni u amaterskom boksu, Hračik Džavahjan je osvajao olimpijske medalje i svetski prvak Nšan Munčjan.

Više uspeha su imali u profesionalnom boksu. Vik Darčinjan i Artur Abraham su osvojili svetske titule u različitim težinama. Susi Kentikijan je osvajač svetskih titula u ženskom boksu. Koren Gevor je četvorostruki osvajač svetske titule. Karapet Karapetjan je bio dugogodišnji šampion Holandije u kik-boksu i postigao je uspeh u boksu, ali je karijeru kasnije nastavio kao advokat. Vanes Martirosjan i Karo Murat su pretendenti.

Sportska gimnastika[uredi | uredi izvor]

Pod sovjetskom vlašću imali su mnogo olimpijskih prvaka u sportskoj gimnastici, poput Hranta Šahinjana, Alberta Azarjana i Eduarda Azarjana. Uspeh jermenskih gimnastičara na olimpijskim takmičenjima uveliko je doprineo popularnosti ovog sporta. Tako mnogi istaknuti takmičari predstavljaju zemlju na Evropskim i Svetskim prvenstvima, uključujući Artura Davtjana i Harutjuna Merdinjana.

Jerevan ima mnogo državnih škola sportske gimnastike, uključujući školu Alberta Azarjana otvorenu 1964. i Hranta Šahinjana otvorenu 1965.

Futsal[uredi | uredi izvor]

Futsal je veoma popularan u Jermeniji. Mnoge kompanije, kao i univerziteti, imaju svoje timove koji učestvuju u ligi Jermenije. Trenutno osam timova učestvuje u njoj, predstavljajući gradove Jerevan, Gjumri, Vanadzor, Kapan i Alaverdi. Arena Mika u Jerevanu stadion je futsal reprezentacije.

Ostali sportovi[uredi | uredi izvor]

Teniski kompleks u Jerevanu.
Skijalište Vanadzor.
  • Skijanje je takođe među razvijajućim sportovima u Jermeniji. Planinska priroda zemlje omogućila je razvoj sporta, posebno nakon stvaranja skijališta 1986. Generalno, sezona skijanja u Jermeniji počinje sredinom decembra i traje do marta. Skijališta postoje i u Vanadzoru i Džermuku.
  • Hokej na travi je uglavnom popularan u Hrazdanu. U njemu se nalazi jedini teren za hokej na travi u Jermeniji, sa kapacitetom od 1500 mesta. Klub Hrazdan povremeno predstavlja zemlju na nekoliko regionalnih i međunarodnih takmičenja.[5] Sovjetsko-jermenski sportista i osvajač bronzane olimpijske medalje 1980. Sos Hajrapetjan[6] igrao je za klub između 1988. i 1992.[7]
Jedrenje na dasci u Sevanu.
  • Jedrenje na dasci i kajting postaju popularni u Jermeniji. Prvi put je predstavljen inicijativom drugog predsednika Jermenije Roberta Kočarjana, koji je osnovao klub Yerevan Yacht krajem devedesetih.[8] Sportove reguliše profesionalna federacija u Jermeniji. Takmičenja se redovno održavaju na Jerevanskom jezeru, Lionskom parku i jezeru Sevan.[9]
  • Jahanje u Jermeniji je započeto 1953. a trenutno ga vodi federacija Jermenije, koju je priznala Međunarodna federacija. Sa sve većim interesovanjem za jahanje, u Jermeniji su otvoreni mnogi konjički centri, uključujući Hovik Hajrapetjan i Mirage u Jerevanu, Ara and Aytsemnik blizu Vagaršapata i jahački klub Ayrudzi u Aštaraku.
  • Biciklizam kao sport postaje popularan među mlađom jermenskom generacijom. Jerevanski velodrom je biciklističko mesto na otvorenom sa međunarodnim standardom, otvoreno 2011. zamenom starog sovjetskog mesto.[10] Edgar Stepanjan je postao šampion na juniorskom Evropskom prvenstvu 2015.[11]
  • Nedavno su mešovite borilačke veštine stekle veliku popularnost u Jermeniji, naporima profesionalne federacije. Osnovao ga je Hajk Gukasjan u Jerevanu 2005. i trenutno vodi nekoliko ogranaka širom provincija, kao i Arcaha, sa više od 2000 sportista.[12]

Organizacije[uredi | uredi izvor]

Homenetmen i opšta dobronamerna unija su dve najveće organizacije posvećene atletici među Jermenima. Oni, naročito Homenetmen, otvorili su poglavlja širom sveta, gde god je prisutna jermenska zajednica. Homenetmen organizuje Pan-Homenetmen igre svake godine, kada se članovi organizacije okupe u gradu domaćinu kako bi odigrali prijateljske utakmice jedni protiv drugih u raznim sportovima poput fudbala, košarke, atletike, hokeja na ledu i odbojke.

Savremeni napori za obnovu[uredi | uredi izvor]

Kompleks za obuku jermenskog olimpijskog komiteta Olympavan u Jerevanu.

Od državnog budžeta za 2016. godinu, vlada Jermenije godišnje izdvaja oko 3,83 miliona američkih dolara za sport i daje ga Ministarstvu sporta i omladine.[13]

Zbog nedostatka uspeha u poslednje vreme na međunarodnom nivou, poslednjih godina Jermenija je obnovila šesnaest sportskih škola iz sovjetske ere i opremila ih novom opremom za ukupne troškove u iznosu od 1,9 miliona dolara. Obnovu regionalnih škola finansirala je jermenska vlada. U odmaralište Tsaghkadzor uloženo je oko 9,3 miliona dolara za poboljšanje infrastrukture zimskih sportova, zbog loših nastupa na nedavnim događajima. Godine 2005. otvoren je biciklistički centar u Jerevanu, sa ciljem da pomogne u stvaranju biciklista svetske klase. Vlada je takođe obećala novčanu nagradu od 700.000 dolara Jermenima koji osvoje zlatnu medalju na Olimpijskim igrama. Rektor jerevanskog državnog instituta za fizičku kulturu Vahram Arakelijan veruje da će Jermenija imati olimpijske šampione.[14]

Fudbalska savez Jermenije otvorio je tri moderne akademije za obuku u Jerevanu, Gjumriju i Vanadzoru 2010, 2014. i 2016.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ World info
  2. ^ „Բասկետբոլ. Մեկնարկում է Ա լիգայի կանոնավոր առաջնությունը”. Arhivirano iz originala 07. 07. 2018. g. Pristupljeno 30. 04. 2021. 
  3. ^ „.: Strasbourg 2007: championnat d'Europe d'haltérophilie :.”. halteurope2007.free.fr. Pristupljeno 2021-04-30. 
  4. ^ „Yerevan has an up-to-date figure skating and ice hockey centre”. Arhivirano iz originala 01. 05. 2021. g. Pristupljeno 30. 04. 2021. 
  5. ^ „The revival of filed hockey in Armenia”. Arhivirano iz originala 23. 03. 2017. g. Pristupljeno 30. 04. 2021. 
  6. ^ „Meždunarodnыe turnirы EURO 1983: 5 MINUT DO ZOLOTA” (na jeziku: ruski). ussr-fieldhockey-euro1983.blogspot.com. Pristupljeno 6. 2. 2013. 
  7. ^ AЙROPETЯN SOS DERENIKOVIČ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. jul 2018). sportufo.ru
  8. ^ „About the Windsurfing and Kitesurfing Federation of Armenia”. Arhivirano iz originala 26. 10. 2019. g. Pristupljeno 30. 04. 2021. 
  9. ^ „Windsurfing and kitesurfing competitions in Armenia”. Arhivirano iz originala 26. 10. 2019. g. Pristupljeno 30. 04. 2021. 
  10. ^ Renco.it:Yerevan Velodrome
  11. ^ Edgar Stepanyan track cycling
  12. ^ „Armfighting Professional Federation”. Arhivirano iz originala 27. 11. 2020. g. Pristupljeno 30. 04. 2021. 
  13. ^ 2016 Government budget of Armenia
  14. ^ „Armenia Now”. Arhivirano iz originala 29. 09. 2007. g. Pristupljeno 30. 04. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]