Pređi na sadržaj

Tlgadinci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tlgadinci
Lični podaci
Puno imeHovanes Harutjunijan
Datum rođenja(1860-00-00)1860.
Mesto rođenjaOsmansko carstvo selo Tlgadin, Osmansko carstvo
Datum smrti20. jul 1915.(1915-07-20) (54/55 god.)
Mesto smrtiOsmansko carstvo Elazig, Osmansko carstvo
Državljanstvo Osmansko carstvo
NacionalnostJermen
Zanimanjepisac, učitelj

Hovanes Harutjunijan „Tlgadinci” (jerm. Հովհաննես Հարությունյան „Թլկատինցի”; selo Tlgadin, 186020. jul 1915) bio je jedan od najpoznatijih jermenskih književnika i prosvetni radnik sa područja Osmanskog carstva s kraja XIX i početka 20. veka. U svojim delima uglavnom de bavio životima običnih ljudi u seoskim sredinama, a svoj književni pseudonim izveo je upravo od imena svog rodnog sela Tlgadina.

Stradao je kao žrtva Genocida nad Jermenima tokom jula 1915. godine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hovanes Harutjunijan rođen je 1860. godine u selu Tlgadinu (danas Kujulu), nekoliko kilometara južnije od današnjeg grada Elaziga (u to vreme se zvao Karpert). Njegov otac, siromašni zemljoradnik, umro je dok je Hovanes bio jako mlad. Osnovno obrazovanje Hovanes je stekao u lokalnoj crkvi u selu, a školovanje potom nastavio u Karpertu gde je učio jermenski jezik, gramatiku, geografiju i matematiku.

Nakon završetka srednje škole 1878. počinje da radi u seoskoj školi, a paralelno piše, prvo za lokalne jermenske novine, a potom tokom 1880-ih objavljuje tekstove za konstantinopoljske novine Arevalk i Masis. Svoje priče u novinama objavljuje pod pseudonimom Tlgadinci. Godine 1884. postavljen je na mesto direktora jermenske srednje škole u Elazigu, a tri godine kasnije osnovao je Centralnu nacionalnu jermensku školu u kojoj je radio kao direktor sve do smrti. Škola je tokom pogroma nad Jermenima 1895. spaljena do temelja, ali je ubrzo obnovljena uz pomoć jermenske dijaspore iz Sjedinjenih Država.[1] Godine 1903. uhapšen je od strane turskih vlasti pod optužbama za podrivanje državnog sistema, i u zatvoru je proveo skoro devet meseci (zatvoren je bio zajedno sa Rupenom Zartarjanom).

Ponovo je uhapšen od strane osmanskih vlasti tokom maja 1915, a potom i ubijen 20. juna iste godine. Njegova žena i sedmoro dece deportovani su u Sirijsku pustinju gde su ubrzo pobijeni.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Armenian Question, encyclopedia, ed. by acad. K. Khudaverdyan, Yerevan, (1996). стр. 283
  • Tseghin sirte, Western Armenian poetry, Yerevan, Arevik publ. 1991. ISBN 978-5-8077-0300-2. стр. 706.
  • The Heritage of Armenian Literature: Volume III—From the Eighteenth Century to Modern Times, Edited by Agop J. Hacikyan, Edward S. Franchuk, Nourhan Ouzounian, and Gabriel Basmajian

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]