Turkmenski jezik
turkmenski | |
---|---|
türkmençe / tүrkmenče / تۆرکمنچه | |
Govori se u | Turkmenistan Iran Irak Avganistan Turska |
Broj govornika | oko 4 miliona (nedostaje datum) |
latinica, ćirilica, arapsko pismo, turkmenski alfabet, turkmensko Brajevo pismo | |
Zvanični status | |
Službeni jezik u | Turkmenistan |
Jezički kodovi | |
ISO 639-1 | tk |
ISO 639-2 | tuk |
ISO 639-3 | tuk |
Rasprostranjenost turkmenskog jezika Većinski jezik
Manjinski jezik |
Turkmenski jezik (turkm. türkmen dili / түркмен дили / تۆرکمن ديلی), takođe poznat i kao turkmenistanski turski jezik, je zvanični jezik Turkmenistana. Osim Turkmenistana, koristi se u Iranu, Iraku, Avganistanu i Turskoj. Pismo koje koristi je modifikovana turska latinica.
Na turkmenskom jeziku govori oko 6,5 miliona ljudi, od kojih su polovina etnički Turkmeni iz samog Turkmenistana a ostali Turkmeni iz okolnih država.
Najbliži jezici su mu krimskotatarski i salarski a međusobno razumljiv sa turskim i azerbejdžanskim.
Turkmenski je aglutinativni jezik, ne razlikuje rodove i nema nepravilnih glagola.
Pismo[uredi | uredi izvor]
Do revolucije 1917. Turkmeni, odnosno mali sloj pismenog stanovništva uglavnom iz više klase, su koristili arapsko pismo. Neko vreme nakon revolucije koristilo se reformisano arapsko pismo a zatim je uvedena latinica.
Ćirilica je u turkmenski uvedena 1946. a nakon osamostaljenja Turkmenistana ponovo je vraćena latinica.
Danas je zvanično pismo nova latinica „Täze Elipbiýi“, uvedena 1991. godine od strane tadašnjeg predsednika Saparmurata Nijazova i u početku je uključivala veliki broj stranih simbola kao i simbole za valute, međutim vremenom su zamenjeni diakritičkim znacima na osnovnim slovima. Ćirilica je još uvek veoma rasprostranjeno i korišćeno pismo.
- Latinica
Aa, Bb, Çç, Dd, Ee, Ää, Ff, Gg, Hh, Ii, Jj, Žž, Kk, Ll, Mm, Nn, Ňň, Oo, Öö, Pp, Rr, Ss, Şş, Tt, Uu, Üü, Ww, Yy, Ýý, Zz
- Ćirilica
Аа, Бб, Вв, Гг, Дд, Ее, Ёё, Жж, Җҗ, Зз, Ии, Йй, Кк, Лл, Мм, Нн, Ңң, Оо, Өө, Пп, Рр, Сс, Тт, Уу, Үү, Фф, Хх, (Цц), Чч, Шш, (Щщ), (Ъъ), Ыы, (Ьь), Ээ, Әә, Юю, Яя
Međusobni odnos dva pisma:
Latinica | Ćirilica | Fonetski |
---|---|---|
A a | A a | [a] |
B b | B b | [b] |
Ç ç | Č č | [ʧ] |
D d | D d | [d] |
E e | E e | [je], [e] |
Ä ä | Ә ә | [æ] |
F f | F f | [ɸ] |
G g | G g | [g~ʁ] |
H h | H h | [h~x] |
I i | I i | [i] |
J j | Җ җ | [ʤ] |
Ž ž | Ž ž | [ʒ] |
K k | K k | [k~q] |
L l | L l | [l] |
M m | M m | [m] |
N n | N n | [n] |
Ň ň | Ң ң | [ŋ] |
O o | O o | [o] |
Ö ö | Ө ө | [ø] |
P p | P p | [p] |
R r | R r | [r] |
S s | S s | [θ] |
Ş ş | Š š | [ʃ] |
T t | T t | [t] |
U u | U u | [u] |
Ü ü | Ү ү | [y] |
W w | V v | [β] |
Y y | Ы ы | [ɯ] |
Ý ý | Й й | [j] |
Z z | Z z | [ð] |
Gramatika[uredi | uredi izvor]
Gramatika turkmenskog je gotovo identična gramatici turskog jezika.
Primer[uredi | uredi izvor]
Član 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na turkmenskoj latinici i ćirilici
Hemme adamlar öz mertebesi we hukuklary boýunça deň ýagdaýda dünýä inyärler. Olara aň hem wyždan berlendir we olar bir-birleri bilen doganlyk ruhundaky garaýyşda bolmalydyrlar. Хемме адамлар өз мертебеси ве хукуклары бюнча дең ягдайда дүнйә инйәрлер. Олара аң хем выждан берлендир ве олар бир-бирлери билен доганлык рухундакы гарайышда болмалыдырлар.
turkmenski | srpski |
---|---|
ene | majka |
watan | domovina |
şatlyk | sreća |
söýmek | voleti |
ýaşamak | živeti |
söýgi | ljubav |
ömür | život |
maşgala | porodica |
saglyk | zdravlje |
azatlyk | sloboda |