Fočanski propisi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fočanski period NOB-a u Muzeju Stare Hercegovine.

Fočanski propisi su dokumenta u deset tačaka koje je februara 1942. godine napisao Moša Pijade.

Početkom 1942. godine rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) se premestilo na novooclobođeny teritoriju sa centrom u Foči, gde je razvilo svestranu aktivnost i gde se zadržalo sve do maja 1942. godine. Na ovoj oclobođenoj teritoriji, koja je obuhvatala Crnu Goru, Sandžak i istočnu Bosnu besprekorno je delovala nova vlast i ostali vojno-pozadinski organi. Centralni komitet KP Jugoslavije je 2. februara objavio dva vrlo značajna dokumenta — Zadaci i ustrojstvo narodnooslobodilačkih odbora i Objašnjenja i uputstva za rad NOO u oslobođenim krajevima. Ova dokumenta je napisao Moša Pijade, koji je koristio lično iskustvo i postojeće materijale.

Osnovni zadaci Narodnooslobodilačkih odbora (NOO) su formulisani prema Fočanskim propisima u 10. tačaka, u kojima se pored konkretnih zadataka i okvira delatnosti, utvrđuje i način njihovih konstituisanja sa širokom lepezom nadležnosti. Pored političke delatnosti, pored brige za snabdevanje vojske i stanovništva, bezbednosti, organizacije rada pozadine. NO odbori su u isto vreme bili i upravni i izvršni organi, jer su vršili funkciju suda, poreske i druge finansijske poslove. Drugi fočanski dokument Objašnjenja i uputstva za rad NOO u oslobođenim krajevima daje uputstva kako za rad NOO, tako i za način njihovog izbora. Ovim dokumentom su tačno razgraničene kompetencije NOO od drugih organizacija NOP-a i posebno od NO odreda. Njihov značaj se ogleda u tome što je to prvi ozbiljniji pokušaj kodifikacije nove revolucionarne vlasti od strane vojnog rukovodstva NOP-a Jugoslavije.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Titova epoha. NIRO „Mladost”, Beograd 1981. godine.