Pređi na sadržaj

Husein Kavazović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Husein Kavazović
Husein Kavazović 2017. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1964-07-03)3. jul 1964.(59 god.)
Mesto rođenjaJelovče Selo kod Gradačca, SFRJ
Reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Godineod 2012.
PrethodnikMustafa Cerić
Tuzlanski muftija
Godine19922012.
NaslednikVahid Fazlović

Husein Kavazović je reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i bivši tuzlanski muftija.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 3. jula 1964. godine u Jelovče Selu kod Gradačca, kao jedno od osmoro djece oca Hasana i majke Saime. Porodica Kavazović je tokom istorije dala veliki broj uglednih imama i hafiza.

Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1983. godine. Na Islamskom teološkom fakultetu Univerziteta Al Azar u Kairu je studirao od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad je odbranio na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu na temu šerijatskog prava.

Obavljao je dužnosti imama, hatiba i mualima u džematu u Gornjem Srebreniku. Nakon završetka studija radio je i na području medžlisa Islamske zajednice u Gradačcu. Postao je tuzlanski muftija 1992. godine.

Postao je član Sabora Islamske zajednice u BiH pred početak rata. Bio je član Rijaseta Islamske zajednice u svim njegovim mandatima, a član je i Vijeća za fetve Islamske zajednice. Više puta je obavljao dužnost predsjednika školskog odbora Behram-begove medrese.

Učestvovao je u ratu u Bosni i Hercegovini u jedinicama Patriotske lige i Armije Republike Bosne i Hercegovine, za šta je i dobio odlikovanje za ispoljenu hrabrost i zalaganje. Tokom rata se zalagao za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole i obnavljanje lista Hikmet.

Postao je reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH 2012. godine, nakon isteka mandata reis-ul-uleme Mustafe Cerića.

Kavazović je u svom govoru u Švajcarskoj u maju 2016. rekao da ne bi trebalo dozvoliti da „Vlasi vladaju Srebrenicom“, koristeći pogrdan izraz za Srbe koji znači „stranac“ ili društvenu kategoriju pastira iako su prema pisanju eminetnih etnologa Kavazovićevi preci po muškoj liniji takođe bili muslimanski doseljenici srpskih korena iz istočne Hercegovine i Gackog koje su domicilni bosanski osmanski namesnici označavali Vlasima.[1][2][3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Glasnik Srpskog geografskog društva: Bulletin de la Société serbe de geographie, Volumes 18-19, sveska XIX, str. 37”. 1933. 
  2. ^ „Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije, page 493”. 13. 5. 2011. 
  3. ^ „Tuzlanski.ba”. 25. 5. 2016.