Pređi na sadržaj

OpenStreetMap

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Open strit map
Početna stranica Open strit mapa
Veb-adresawww.openstreetmap.org
Komercijalnostne
Tip
slobodan veb kartografski servis
Registracijaopcionalno,
potrebna za saradnike, za pregled nije potrebna
Dostupan uširom sveta
Licenca za sadržaj
ODbl
VlasnikOpenStreetMap Community,
podržava OpenStreetMap Fondation
TvoracStiv Koust
Urednikzajednica
Pokrenut2004.
Aleksa rang
Rast 6.577
(novembar 2019)[1]
Trenutni statusaktivan

Open strit map[2] (OSM) (engl. OpenStreetMap, OSM) je zajednički projekat da se stvori slobodna mapa sveta koja je svima dostupna i svako je može uređivati.

Osnovao ju je Stiv Koust u Ujedinjenom Kraljevstvu 2004. godine. Od tada, ona je narasla na preko 1,6 miliona registrovanih korisnika, koji mogu da prikupljaju podatke koristeći GPS uređaje, fotografije iz vazduha i druge besplatne izvore. Ovi podaci se zatim skupljaju i dostupni su pod licencom otvorene baze podataka. Sajt je podržan od strane Fondacije Open strit map, neprofitne organizacije registrovane u Engleskoj.

Stiv Koust, osnivač Open strit mapa 2009.

Stiv Koust je osnovao projekat fokusirajući se na početku na mapiranje Velike Britanije. U aprilu 2006, Open strit map Fondacija je osnovana da podstakne rast, razvoj i distribuciju besplatnih prostornih podataka i obezbedi prostorne podatake koje svako može da koristi za upotrebu i deljenje. U decembru 2006. godine, Jahu je potvrdio da Open strit map može koristiti fotografije iz vazduha kao pozadinu za proizvodnju mapi.

U aprilu 2007. godine, automobilska industrija za navigaciju podataka donirala je kompletne podatke postavljene na putevima za Holandiju i magistralnih putnih podataka za Indiju i Kinu za projekat i do jula 2007. godine, kada je prva međunarodna OSM konferencija održana bilo je 9.000 registrovanih korisnika. Sponzori manifestacije uključuju, Gugl Jahu i Multimap. U decembru 2007. godine univerzitet Oksford je prvi koristio OSM na njihovom zvaničnom vebsajtu.

Načini za upisivanje i ispisivanje podataka su nastavili da rastu - do 2008. godine, projekat je razvio alate za dostupnost Open strit map podatka na svim prenosivim GPS uređajima, zamenom njihovih postojećih mapa.

U 2012. godini povećanje cene za Gugl Maps[3] dovelo je do toga da se nekoliko istaknutih sajtova prebace na Open strit map i druge konkurente. Glavni među njima su bili Forskver i Kreigslist koji su usvojili Open strit map. Pored njih je bio i Epl koji je prekinuo ugovor sa Guglom i pokrenuo samo-mapirajuću platformu koja koristi TomTom i Open strit map podatke.

Proizvodnja karata[uredi | uredi izvor]

Četvrt Soho u Londonu, Open strit map

Početni podaci mape su prvobitno prikupljani od volontera koji vrše sistematska istraživanja zemlje koristeći ručne GPS uređaje, prenosive računare, digitalne fotoaparate pa čak i diktafone. Podaci su potom ušli u bazu podataka Open strit map. Još nedavno, dostupnost fotografija iz vazduha i drugih izvora podataka iz komercijalnih i vladinih izvora je u velikoj meri povećalo brzinu rada i omogućeno je da se preciznije prikupljaju podaci zemljišta procesom digitalizacije. Kada pristigne veliki broj skupova podataka, tehnički tim upravlja konverzijom i unosom podataka.

Softver za uređivanje mapa[uredi | uredi izvor]

Uređivanje mapa se može uraditi pomoću podrazumevanog veb brovzer editora koji se zove iD, HTML5 aplikacijom koristeći d3.js i MapBoksom[4]. Potlač aplikacija je za korisnike srednjeg nivoga, dok su JOSM i Merkator moćnije aplikacije koje su bolje prilagođene za napredne korisnike.

Saradnici[uredi | uredi izvor]

Projekat ima geografski raznovrsnu korisničku bazu, zbog lokalnog znanja terena u procesu prikupljanja podataka. Veliki broj saradnika su biciklisti koji su na svojim biciklima prikupljali grafikone puteva i plovne rute. Drugi su profesionalci geografskog informacionog sistema koji su doprineli podatke korišćenjem Esri alata.

U avgustu 2008. godine, bilo je oko 50.000 registrovanih saradnika i do kraja 2009. godine broj registrovanih saradnika bio je skoro 200.000. OSM je 6. januara 2013. dostigao milion registrovanih korisnika. Oko 30% korisnika je doprinelo barem jednom tačkom na OSM bazi podataka.

Istraživanja i lična znanja[uredi | uredi izvor]

U početku je bilo nekih problema oko licenciranja i uslova licenciranja, ali su oni prevaziđeni.

Istraživanje terena obavlja se peške, biciklom, kolima, motorom i brodom. Podaci se obično prikupljaju GPS uređajima, mada to nije neophodno ukoliko već postoje satelitski snimci oblasti.

Kada su podaci prikupljeni, ulaze u bazu podataka i otpremaju se na vebsajtu projekta. U tom trenutku nema informacija o otpremljenoj stazi, može biti autoput, pešačka staza ili reka. Tako da se u drugom koraku obavlja montaža, ona se obavlja pomoću jednog od mnogih editora (npr. JOSM).

Kako prikupljanje i unos podataka je odvojen od uređivanja objekata, doprinos projektu je moguć i bez korišćenja GPS uređaja. Konkretno postavljanje i uređivanje objekata kao što su škole, bolnice, policijske stanice, autobuska stajališta, taksi stanica, kafane, hoteli itd. vrši se na osnovu lokalnog znanja urednika.

Neki posvećeni korisnici usvoje zadatak mapiranja celih gradova ili pomažu drugima da završe kartu oblasti. Veliki broj manje aktivnih korisnika dobrinese korekcijom i malom dopunom karte.

Softver za pregledanje mapa[uredi | uredi izvor]

Najočigledniji način za pregledanje OSM projekta je da ga vidite u običnom veb pretraživaču preko mrežnog HTTP protokola.

Gnom maps je grafički program napisan u javaskriptu. Do sada obezbeđuje mehanizam za pronalaženje lokacije korisnika i može da isporuči spisak kao odgovor na upite.

Marbl je dobio podršku za OSM

  • FokstrotGPS

FokstrotGPS je softver za pregledanje mapa zasnovan na GTK+, koji je posebno pogodan za unos dodirom.

  • Emerilon

Još jedan softver za pregledanje mapa zasnovan na GTK+

Komercijalne usluge[uredi | uredi izvor]

Epl je neočekivano napravio mapu za iSlika zasnovanu na Open strit map projektu za iOS operativni sistem.

Fliker koristi OSM podatke za različite gradove širom sveta, uključujući Bagdad, Peking, Kabul, Santijago, Sidnej i Tokio.

Forskver je počeo da koristi OSM preko mapboksa 29og februara 2012. godine.

U 2009. godini kompanija igara Hasbro Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. jul 2014) koja stoji iz pravljenja veoma popularne društvene igre Monopol napravila je masovnu multiplejer onlajn igricu Monopol ulica grada, koja omogućava igračima da kupe ulice širom sveta. U osnovi podaci za ulice su preuzeti iz OSM-a. Igra se završila krajem januara 2010. godine.

Moovit koristi mape na osnovu OSM u svojim besplatnim aplikacijama za mobilne telefone koje služe za navigaciju javnog prevoza.

Pictometri koristi OSM kao podrazumevane karte u svojim veb proizvodima za prikazivanje 3D fotografija iz vazduha.

Vikipedija koristi OSM podatke da prilagodi članke koji koriste mape.

Igra bazirana na dablin kor rečniku od strane indijske kompanije igara Balardija, razvila je igru pod imenom World of the living dead u oktobru 2013, koji je u svoj pokretač igre ubacio OSM, zajedno sa informacijama da napravi igru, baziranu na pretraživanju 14 000 km² velikog Los Anđelesa i opstanak strateškog igranja. Njena prethodna verzija je koristila gugl mape koje nisu mogle da podrže veliki broj igrača tako da su tokom 2013 godine zamenili gugl map verziju sa OSM verzijom.

Formati podataka[uredi | uredi izvor]

Open strit map koristi topološku strukturu podataka, sa četiri ključna elementa.

  1. Čvorovi
  2. Načini
  3. Veze
  4. Oznake

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ alexa.com Pristupljeno 29.11.2019.
  2. ^ OSM
  3. ^ Gugl Maps
  4. ^ Mapboks
  5. ^ Gnom Maps