Jadransko ratište u Drugom svetskom ratu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jadransko ratište u Drugom svetskom ratu obuhvata pomorske operacije na Jadranskom moru od italijanske invazije na Albaniju (7. aprila 1939) do oslobođenja Jugoslavije (i Dalmacije) 15. marta 1945.

Borba za istočnu obalu Jadrana (septembar 1943-jun 1944)[uredi | uredi izvor]

Evropa u trenutku kapitulacije Italije, septembar 1943.

Kapitulacija Italije, 8. septembra 1943, izbacila je italijansku mornaricu iz rata: glavnina flote (5 bojnih brodova, 8 krstarica, 11 razarača, 22 eskortna razarača i 39 podmornica) sutradan je isplovila na Maltu, gde se predala Saveznicima, uprkos napadima nemačke avijacije. Deo ratnih brodova, većinom manjih, zarobljen je od Nemaca, koji su ih iskoristili za formiranje vlastite mornarice u Ligurskom, Jadranskom i Egejskom moru.[1]

Na Jadranu je, uporedo sa formiranjem nemačke mornarice, bila formirana i Mornarica NOVJ, koju su sačinjavali naoružani ribarski brodovi i čamci, zaplenjene obalske baterije, partizanski odredi na ostrvima i osmatračke stanice. Borba za istočnu obalu Jadrana, koja je započela u septembru 1943, završila se privremenom stabilizacijom situacije polovinom januara 1944. Nemci su uspostavili kontrolu nad čitavom istočnom obalom Jadrana i nad skoro svim većim otocima uz obalu. Ali, u rukama i pod kontrolom NOVJ ostao je otok Vis, ključ Jadrana, i čitav lanac spoljnih otoka od Premude do Lastova.[1]

U 1944. težište borbenih dejstava na Sredozemnom moru pomerilo se bliže obalama Apeninskog i Balkanskog poluostrva, jer ni Nemci ni ostaci Musolinijevih snaga nisu raspolagali većim jedinicama ratne mornarice.[1]

Ostrvo Vis[uredi | uredi izvor]

Britanska PVO na Visu, avgust 1944.

Do kraja leta 1944, otok Vis, glavna baza Mornarice NOVJ, imao je dominantnu ulogu u ratu na Jadranskom moru. Bio je stecište veza koje su išle od luka na italijanskoj obali do oslobođenih otoka i mesta na jugoslovenskoj obali. Tim vezama dostavljana je jedinicama NOVJ saveznička pomoć u naoružanju, opremi i municiji, a u obrnutom smeru evakuisani su ranjenici i zbegovi.[1] Sa dozvolom Vrhovnog štaba NOVJ na Vis su privremeno došle britanske pomorske snage (odred motornih topovnjača i torpednih čamaca) i delovi Brigade komandosa. Mornarica NOVJ i jedinice 26. dalmatinske divizije, a povremeno i savezničke snage sa kojima je organizovano operativno sadejstvo, preduzimale su sa Visa brojne desantne prepade na otoke i obalu. Najveće uspehe postigle su Mornarica i 26. divizija NOVJ u prepadima na Mljet i Korčulu (u aprilu), i na Šoltu i Brač (u maju i junu). Istovremeno, u vodama istočnog Jadrana, snage Mornarice NOVJ potopile su ili zaplenile 7 manjih nemačkih brodova, a savezničke snage 1 torpiljarku, 1 korvetu i 30 pomoćnih brodova.[1]

Nemci u defanzivi (jun 1944-mart 1945)[uredi | uredi izvor]

Od avgusta 1944. Nemci su počeli da povlače svoje snage iz Grčke i sa otoka. Na Jadranskom moru, Nemci su morali da se koriste pomorskim komunikacijama, jer je to bio jedini način održavanja veze sa garnizonima na otocima i sa onima na obali, pošto su komunikacije u unutrašnjosti bile pod udarom jedinica NOVJ. Zato su snage Mornarice NOVJ i savezničke lake obalske snage, koje su dejstvovale sa Visa, imale znatnog uspeha u napadima na saobraćaj. Saveznički torpedni čamci su u drugoj polovini 1944. potopili ili zaplenili preko 40 brodova, a razarači 1 veću i 2 manje torpiljarke. Naoružani brodovi i patrolni čamci Mornarice NOVJ potopili su ili zaplenili 4 manja nemačka broda, a izgubili 2.[2]

Oslobođenje Dalmacije[uredi | uredi izvor]

Mornarica NOVJ je u julu i avgustu sa visa izvršila nekoliko desantnih prepada na otoke srednje i južne Dalmacije. U prvoj polovini septembra prevozila je i štitila jedinice u operacijama za oslobođenje dalmatinskih otoka i obale. oslobođenjem Dalmacije i presecanjem obalske komunikacije, prestao je nemački saobraćaj na tom delu jadranske obale. On se u znatno manjoj meri odvijao u priobalnim vodama severnog Jadrana, gde se prenelo težište operativnih dejstava Mornarice NOVJ, pa je ostrvo Ist utvrđeno i pretvoreno u bazu. Od jedinica NOVJ, naoružanih brodova i patrolnih čamaca formirani su početkom novembra 1944. Kvarnerski odred mornaričke pešadije i Kvarnerski pomorski sastav sa sedištem na Istu.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Gažević, Nikola (1975). Vojna enciklopedija (knjiga 9). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 429. 
  2. ^ a b Gažević, Nikola (1975). Vojna enciklopedija (knjiga 9). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 447—448.