Josija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Josija
Josija sluša čitanje zakona
Lični podaci
Datum rođenja648. p. n. e.
Datum smrti609. p. n. e.
Mesto smrtiJerusalim,
Porodica
PotomstvoJehoiakim, Zedekija, Jehoahaz of Judah
RoditeljiAmon
Jedida
DinastijaDavidovci
Kralj Judeje
Period640. p. n. e.-609. p. n. e.
PrethodnikAmon

Josija (hebr. יֹאשִׁיָּהוּ — „pomaže ga Bog“; približno 649609 p. n. e.) bio je kralj Judeje u periodu 640. p. n. e. do 609. p. n. e. Bio je sin Amona i Jedide. Deda mu je bio kralj Manaseh, koga Josijini izvori krive da se okrenuo od jevrejske vere, i da je preuredio Hram za idolatrijsku službu. Josiji neki istoričari pripisuju da je uspostavio jevrejske svete spise kao deo deutoronomske reforme koja se zbila tokom njegove vladavine.[1][2]

Glavni izvor podataka o njegovog vladavini su Knjiga o Kraljevima (22-23) i Knjiga Letopisa (34-35), kao i brojni dokumenti koje su arheolozi datirali u Judeju njegovog vremena, uključući brojne pečatnjake datirane u doba njegove vladavin.

Smatra se da je on naredio pisanje istorijsko-religijskih spisa koja će se kasnije objediniti Stari zavjet (za Jevreje: Tanah), u cilju propagande prema Izraelu (severno jevrejsko carstvo), kako bi ga spojio s Judejom (južno jevrejsko carstvo), kojom je vladao.[3] On je u Starome zavjetu predstavljen kao pozitivna ličnost.

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Sveto pismo navodi kako je Josija na vlast došao „voljom naroda“, te da je u 18. godini vladavine počeo poticati podanike da poštuju isključivo Jahvea. Iste je godine naredio da se uništite sve idoli, odnosno kipovi Baala i Ašeraha koji su se nalazili u Hramu. Sveštenici tih kultova su pobijeni, a onima koji su bili sahranjeni su iskopane i spaljene kosti. Josija je progonio idolopoklonike u ostatku Judeje. Istovremeno je vrhovni sveštenik Hikija prikupio poreze kako bi popravio Hram, zanemaren u doba vladavine Maneseha i Amona.

Dok je Hikija čistio robu s blagom u Hramu, pronašao je spis Tore. Potom ga je dao Josiji koji ga je posle pročitao jerusalemskom narodu kao Ponovljeni zakon.

U doba Josijine vladavine, počela je slabiti asirska moć, te su Juda i njen kralj iskoristili priliku kako bi ponovno stekli ne samo nezavisnost, nego i proširili teritoriju Jude na područje nekadašnjeg Izrailja.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Josija se godine 609. p. n. e. suprotstavio egipatski faraonu Nehou II koji je tada pokušao spasiti poslednje uporište svojih asirskih saveznika u Haranu. Josija, koji je tada bio u savezništvu s Vaviloncima, ga je pokušao zaustaviti. Došlo je do bitke u kojoj su Egipćani pobedili, a Josija smrtno ranjen.

Smrt Josije, koji se smatrao jednim od najpravednijih i najbogobojaznijih kraljeva, predstavljala je težak udarac za judaizam i za kraljevstvo. Juda je potpala pod egipatski uticaj, a njeni vladari su se vratili politeizmu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Josiah king of Judah”. Britannica. Pristupljeno 18. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Josiah”. Jewish Virtual Library. Pristupljeno 18. 1. 2021. (jezik: engleski)
  3. ^ „Who Really Wrote the Biblical Books of Kings and the Prophets?”. Haaretz (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-04-20. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]