Amonićani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostaci amonitskog utvrđenja

Amonićani, Amonci, Amoniti (hebr. עַמּוֹן) biblijski su narod koji je živeo na istočnoj obali reke Jordana do granica Arabije (u Jordanu). Vode poreklo od Lotovog sina Amona. Vodili su česte i žestoke borbe s Jevrejima.[1][2][3][4]

Njihovo carstvo trajalo je od 10. veka p. n. e. do 332. p. n. e. Glavni grad je bio Rabat-Amon (sada Aman). Bili su idolopoklonici. Glavno božanstvo bio im je Moloh, kome su polagali i ljudske žrtve.

Prema Bibliji, Amonci su potomci Amona (Postanak 19: 30-38). Vladali su zemljama preko Jordana osamnaest godina, i zatim su prešli i preko Jordana.

Sa Jevrejima su bili u neprijateljstvu i stalnim sukobima. Pomogli su Asircima u uništenju Izrailjskog carstva (720. p. n. e.), Haldejaca, u rušenju Judeje (598. p. n. e.) (Car 24:. 2). Dalje, Amonci su među neprijateljskim narodima, koji su se protivili obnovi Jerusalima (585. p. n. e.) po povratku Jevreja iz Vavilona (Neh 4:. 7). Borili su se sa Jevrejima i u vreme braće Makaveja (1Mak 1:. 6). Pominju se i u 2. veku p. n. e. više puta u Mišni i spisima Justina Mučenika 272. p. n. e. Nakon toga ime Amonaca nestaje iz istorije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ancient Texts Relating to the Bible: Amman Citadel http://www.usc.edu/dept/LAS/wsrp/educational_site/ancient_texts/Citadel.shtml Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. novembar 2010) University of Southern California]
  2. ^ November 2010
  3. ^ MacDonald & Younker 1999
  4. ^ Levy 1998, str. 399

Literatura[uredi | uredi izvor]