Andora la Velja

Koordinate: 42° 30′ 27″ S; 1° 31′ 21″ I / 42.5075° S; 1.5225° I / 42.5075; 1.5225
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Andora la Velja
Andorra la Vella
Pogled na grad
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Andora
ParohijaAndora la Velja
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 22.256
 — gustina16.364,71 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 30′ 27″ S; 1° 31′ 21″ I / 42.5075° S; 1.5225° I / 42.5075; 1.5225
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1.023 m
Površina1,36 km2
Andora la Velja na karti Andore
Andora la Velja
Andora la Velja
Andora la Velja na karti Andore
Poštanski brojAD500
Registarska oznakaC
Veb-sajt
andorralavella.ad

Andora la Velja (kat. Andorra la Vella) je glavni grad Andore.[1]Prema popisu iz 2011. godine u gradu je živelo 22.256 stanovnika.[2] Prostire se na 59 km². Stanovništvo je raznoliko. U gradu je 43% Španaca, 33% Andorana, 11% Portugalaca, 7% Francuza i 6% ostalih. Zvanični jezik je katalonski. Glavni je grad Andore od 1278.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na mestu današnjeg grada postoje nalazišta iz kamenog doba. Postoje podaci da je grad osnovan u neolitu. U vreme Karla Velikog je spadao u franačku istorijsku pokrajinu Marka Ispanika. U 8. veku u grad su stigli Mavri. 1278. godine je proglašen andorskom prestonicom. Iz tog doba potiče staro gradsko jezgro. 1707. je izgrađena zgrada parlamenta. U 20. veku područje grada nije imalo veliki istorijski značaj, pa čak nije uključeno u Versajski ugovor. 1930.-ih Boris Skosirev je uspostavio demokratiju. 1993. je službeno uspostavljena parlamentarna demokratija. 1991. i 2005. je grad bio domaćin Igara malih evropskih država.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Andora la Velja se nalazi u dolini između planina Valira del Nord i Valira del Orient koje pripadaju planinskom vencu Pirineji. Smešten je na reci Valiri. S obzirom na visinu od 1.023 m, najviši je glavni grad u Evropi i popularno skijalište.

Klima[uredi | uredi izvor]

Temperature tokom godine su od −1 °C do 20 °C.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Poznata je po starom gradskom jezgru s kamenim ulicama i kućama. Takođe je poznata crkva Svetog Stjepana Prvomučenika izgrađena u 11. veku u romaničkom stilu. Značajna je zgrada parlamenta u starom delu grada. Najstarija i najpoznatija crkva je verovatno crkva u župi Santa Koloma. Najveći kulturni centri u gradu su vladina dvorana, glavni muzej i gradsko pozorište. Takođe je poznat gradski trg.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U gradu ima najviše Španaca (43%), Andoraca (33%), Portugalaca (11%) i Francuza (7%). Službeni jezik je katalonski, a govore se španski, portugalski i francuski. U veri prevladavaju rimokatolici.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Andora la Velja je privredno središte Andore. Većina andorskih kompanija ovde ima sedište. Svake godine dolazi oko 10 miliona turista, što donosi velike prihode. Takođe, grad je i jedno od evropskih bankarskih središta. Iako država nije članica Evropske unije, koristi evro.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kao glavni grad, povezan je s većim aerodromima u Tuluzu, Gironi, Perpinjanu i Barseloni. S obzirom na reljef vazdušni saobraćaj nije razvijen. U gradu postoji železnička stanica kao i gradski prevoz autobusom. Železnicom je povezan s francuskim gradićem L'Ospitale-pre-l'Andor koji je povezan s Parizom i Barselonom.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 50. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ „GeoHive - Andorra population statistics”. web.archive.org. 2015-02-16. Arhivirano iz originala 16. 02. 2015. g. Pristupljeno 2019-10-12. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]