Auto-put A5

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Državni put IA reda

Moravski koridor
Osnovni podaci
Država: Srbija
Vrsta: državni put prvog reda
Nadležnost: JP „Putevi Srbije“
E-put:
Dužina: 109,6km
Deonica
Početak: Pojate
Kroz/pored: Ćićevac
Kruševac
Trstenik
Vrnjačka Banja
Kraljevo
Kraj: Preljina
Okruzi: Moravički okrug
Raški okrug
Rasinski okrug
Pomoravski okrug
Prikaz

Državni put prvog A reda A5, nazivan Moravski koridor je autoput u izgradnji u centralnoj Srbiji, koji se prostire pravcem zapad-istok. Put u celosti na području Središnje Srbije, u okviru oblasti Pomoravlja, tačnije najvećim delom u njegovom zapadnom delu, odnosno Zapadnom Pomoravlju. Put A5 je deo Evropskog puta E761. Do izgradnje auto-puta, kao glavni pravac, koristi se Državni put IB reda 23. Ovaj auto-put povezuje dva najznačajnija puta u Srbiji — autoputeve A1 i A2. Počinje na petlji Pojate na auto-putu A1, a potom prolazi pored Ćićevca. Kod Stalaća prelazi Južnu Moravu, a zatim i Zapadnu Moravu, i time ulazi i dolinu Zapadne Morave. Prolazi pored svih većih gradova ove regije — Kruševca, Trstenika, Vrnjačke Banje i Kraljeva, a završava se na petlji Preljina na auto-putu A2 blizu Čačka. Ovaj auto-put prolazi i pored mnogih turističkih destinacija kao što su poznate banje i manastiri.

Trasa[uredi | uredi izvor]

Autoput uglavnom prolazi ravničarskim predelima u dolini Zapadne Morave i njenih pritoka. Planirano je da se izgradi 11 petlji pored postojećih petlji Pojate i Preljina, 34 mostova, 3 parkirališta, 1 odmorište i 2 uslužna centra, mnogobrojni pločasti i cevasti propusti, kao i nadvožnjaci. U oktobru 2018. godine je potpisan memorandum o izgradnji ovog autoputa sa američkom kompanijom „Bechtel”[1], a do izgradnje je ostalo da se završi projektna dokumentacija i obezbede sredstva. Autoput je počeo sa izgradnjom krajem 2019. godine, a završetak prve deonice od Pojata do Koševa se očekuje krajem 2023. godine.[traži se izvor]

Lista petlji[uredi | uredi izvor]

Br km Ime Put Destinacije Napomena
1 0 Pojate Beograd, Novi Sad, Subotica, Sremska Mitrovica, Kragujevac i Niš Ova petlja je planirana.
2 3 Ćićevac Ćićevac i Varvarin
3 20 Kruševac istok Kruševac i Ribarska Banja Ova petlja je planirana.
4 21 Kruševac zapad Kruševac, Brus i Kopaonik Ova petlja je planirana.
5 36 Velika Drenova Aleksandrovac Ova petlja planirana.
6 47 Trstenik Trstenik Ova petlja je planirana.
7 58 Vrnjačka Banja Vrnjačka Banja Ova petlja je planirana.
8 69 Ratina Kragujevac Ova petlja je planirana.
9 75 Kamidžora Kraljevo i Žiča Ova petlja je planirana.
10 82 Adrani Kraljevo, Novi Pazar, Sjenica i Kosovska Mitrovica Ova petlja je planirana.
11 97 Mrčajevci Kragujevac, Knić i Batočina

Ova petlja je planirana.
12 108 Preljina Čačak Ova petlja je planirana.
13 109 Preljina Beograd, Valjevo, Požega, Užice, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) i Podgorica (Crna Gora) Ova petlja je planirana.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Srbija gradi Moravski koridor, memorandum s firmom iz SAD”. N1. 15. 10. 2018. Arhivirano iz originala 29. 10. 2018. g. Pristupljeno 29. 10. 2018. 

Izvori[uredi | uredi izvor]