Baltoslovenski jezici

Baltoslovenski jezici
Geografska rasprostranjenost	Centralna Evropa, Jugoistočna Evropa, Severna Evropa, Istočna Evropa i Sibir
Jezička klasifikacija	Indoevropski jezici Baltoslovenski jezici
Prajezik	Prabaltoslovenski jezik
Podpodela	Slovenski jezici Baltički jezici
Glotolog	balt1263
Države u kojima se govore baltoslovenski jezici:   Istočnoslovenski   Zapadnoslovenski   Južnoslovenski   Baltički

Baltoslovenska jezička zajednica je pretpostavljena skupina baltičkih i slovenskih jezika u okviru indoevropskih jezika. Sličnosti između dve navedene skupine jezika su tolike da se ne sreću među drugim skupinama indoevropskih jezika.

Po pretpostavci svi jezici iz ove skupine vode poreklo od prabaltoslovenskog jezika, iz koga su se prvobitno izdvojili praslovenski i prabaltički jezik. Međutim, postoje i drugačija (mada manjinska) mišljenja o bliskosti slovenskih i baltičkih jezika. Ona se oslanjaju na „višemilenijumski jezički dodir“ obe jezičke skupine, usled čega je došlo do sličnosti.

Jedna od važnih sličnosti baltičkih i slovenskih jezika jeste i to što su obe jezičke grupe „najarhaičnije“ od svih grupa indoevropske porodice jezika.

Poreklo

Po najverovatnijoj naučnoj pretpostavci, Kurganskoj pretpostavci , koja se zasniva na poređenju današnjih jezika, svi baltoslovenski jezici su nastali od prabaltoslovenskog jezika, koji je, opet, nastao od istočnog ogranka praindoevropskog jezika na stepama Ponta (poznat i kao Satemski). Prabaltoslovenski jezik je verovatno postojao od 3. do 1. milenijuma p. n. e. Dati jezik bio je blizak indoiranskom jeziku i pragermanskom jeziku.

„Zrelo doba“ prabaltoslovenskog jezika vezuje se za razdoblje 1500-1300. p. n. e. Posle toga se dati jezik raspao na dva zasebna jezika: prabaltički i praslovenski jezik.

Dokazi sličnosti baltoslovenskih jezika

Dokazi Brugmana

Dokazi Semerenjija

Dokazi u rečniku: Baltoslovenski jezici dele više od 100 reči. Na primer:

Sličnosti baltoslovenskih jezika

prabaltoslovenski	Litvanski	Staropruski	Letonski	Latgalski	Praslovenski	Staroslovenski	Ruski	Poljski	Srpski
lḗjpā	líepa	līpa	liẽpa	līpa	léjpā	lipa	lipa	lipa	lipa
ránkā	rankà	rānkan	rùoka	rūka	ránkā	rѫka	ruká	ręka	ruka
galwā́	galvà	galwo	galva	golva	galvà	glava	golová	głowa	glava

Spisak baltoslovenskih jezika

Baltoslavenskoj jezičnoj zajednici pripadali su sledeći jezici:

Drvo baltoslovenskih jezika

Baltički jezici baltoslavenske jezične zajednice:

• Latgalski jezik,
• Letonski jezik,
• Litvanski jezik,
• Staropruski jezik†.

Slovenski jezici baltoslavenske jezične zajednice:

• Južnoslovenski jezici:
  • bošnjački jezik,
  • bugarski jezik,
  • makedonski jezik,
  • slovenački jezik,
  • srpski jezik,
  • hrvatski jezik;
  • crnogorski jezik;

• Istočnoslovenski jezici:
  • beloruski jezik,
  • rusinski jezik,
  • ruski jezik,
  • ukrajinski jezik;

• Zapadnoslovenski jezici:
  • gornjolužičkosrpski jezik,
  • donjolužičkosrpski jezik,
  • kašupski jezik,
  • polapski jezik†,
  • poljski jezik,
  • slovački jezik,
  • pomoranski jezik†,
  • pomoransko-slovinski jezik†,
  • češki jezik.

Države u kojima se govore baltoslovenski jezici

• Litvanija (litvanski),
• Letonija (letonski, ruski),
• Poljska (poljski),
• Češka (češki),
• Slovačka (slovački),
• Rusija (ruski),
• Belorusija (ruski, beloruski),
• Ukrajina (ukrajinski, ruski),
• Slovenija (slovenački),
• Hrvatska (hrvatski),
• Srbija (srpski),
• Bosna i Hercegovina (bošnjački, srpski, hrvatski),
• Crna Gora (srpski, crnogorski),
• Bugarska (bugarski),
• Makedonija (makedonski).

Literatura

• Barschel; Kozianka; Weber, ur. (1992). Indogermanisch, Baltisch und Slawisch, Kolloquium in Zusammenarbeit mit der Indogermanischen Gesellschaft in Jena, September 1989 (na jeziku: German). Munich: Otto Sagner. ISBN 978-3-87690-515-0. CS1 održavanje: Neprepoznat jezik (veza)
• Beekes, Robert (1995). Comparative Indo-European Linguistics. Amsterdam: John Benjamins. ISBN 978-90-272-2151-3 (Europe), ISBN 978-1-55619-505-1 (U.S.). 
• Curta, Florin (2004), „The Slavic Lingua Franca. (Linguistic Notes of an Archaeologist Turned Historian)”, East Central Europe/L'Europe du Centre-Est (31): 125—148 
• Fortson, Benjamin W. (2010). Indo-European Language and Culture: An Introduction (2nd izd.). Malden, Massachusetts: Blackwell. ISBN 978-1-4051-8896-8. 
• Gray, R.D.; Atkinson, Q.D. (2003), „Language-tree divergence times support the Anatolian theory of Indo-European origin”, Nature, 426 (426): 435−439, Bibcode:2003Natur.426..435G, PMID 14647380, doi:10.1038/nature02029 
• Holzer, Georg (2001), „Zur Lautgeschichte des baltisch-slavischen Areals”, Wiener slavistisches Jahrbuch (na jeziku: German) (47): 33—50 CS1 održavanje: Neprepoznat jezik (veza)
• Holzer, Georg (2002), „Urslawisch”, Enzyklopädie des Europäischen Ostens (na jeziku: German), Klagenfurt: Wieser Verlag  CS1 održavanje: Neprepoznat jezik (veza)
• Holzer, Georg (2007). Historische Grammatik des Kroatischen. Einleitung und Lautgeschichte der Standardsprache (na jeziku: German). Frankfurt am Main: Peter Lang. ISBN 978-3-631-56119-5. CS1 održavanje: Neprepoznat jezik (veza)
• Kortlandt, Frederik (1978), „I.-E. palatovelars before resonants in Balto-Slavic”, Recent Developments in Historical Phonology: 237—243 
• Kortlandt, Frederik (2009). Baltica & Balto-Slavica. Amsterdam-New York: Rodopi. ISBN 978-90-420-2652-0. 
• Matasović, Ranko (2005), „Toward a relative chronology of the earliest Baltic and Slavic sound changes” (PDF), Baltistica, 40/2, Arhivirano iz originala (PDF) 9. 10. 2006. g., Pristupljeno 16. 05. 2014 
• Matasović, Ranko (2008). Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika (na jeziku: Croatian). Zagreb: Matica hrvatska. ISBN 978-953-150-840-7. CS1 održavanje: Neprepoznat jezik (veza)
• Novotná, Petra; Blažek, Václav (2007), „Glottochronolgy and its application to the Balto-Slavic languages” (PDF), Baltistica, XLII (2): 185—210, Arhivirano iz originala (PDF) 31. 10. 2008. g., Pristupljeno 16. 05. 2014 
• Olander, Tomas (2002), Det baltoslaviske problem – Accentologien (PDF) (na jeziku: Danish), Arhivirano iz originala (pdf) 19. 07. 2011. g., Pristupljeno 16. 05. 2014 CS1 održavanje: Neprepoznat jezik (veza) Thomas Olander's Ph.D. thesis on the existence of Balto-Slavic genetic node solely on the basis of accentological evidence
• Olander, Thomas (2009). Balto-Slavic Accentual Mobility. Berlin & New York: Mouton de Gruyter. ISBN 978-3-11-020397-4. 
• Stang, Christian (1957). Slavonic accentuation. Oslo: Universitetsforlaget. ISBN 978-82-00-06078-9. 
• Szemerényi, Oswald (1957), „The problem of Balto-Slav unity”, Kratylos, 2: 97—123 
• Young, S (2009). Balto-Slavic languages. Concise encyclopedia of languages of the world. ISBN 978-0-08-087774-7.