Pređi na sadržaj

Baljvine

Koordinate: 44° 28′ 48″ S; 17° 11′ 52″ I / 44.48° S; 17.197778° I / 44.48; 17.197778
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Baljvine
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaMrkonjić Grad
Stanovništvo
 — 2013.1.140
Geografske karakteristike
Koordinate44° 28′ 48″ S; 17° 11′ 52″ I / 44.48° S; 17.197778° I / 44.48; 17.197778
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Baljvine na karti Bosne i Hercegovine
Baljvine
Baljvine
Baljvine na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj050

Baljvine su naseljeno mjesto u opštini Mrkonjić Grad, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 1.140 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se ispod planine Čemernica i iznad kanjona rijeke Vrbas, na nadmorskoj visini od 543 metra. Selo je udaljeno oko 15 kilometara od grada, u pravcu sjeveroistok. Čine ga dva dijela: Gornje Baljvine (naseljene pretežno srpskim stanovništvom) i Donje Baljvine (u kome većinu čine Muslimani).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na lokalitetu Griča nađeno je 35 bakarnih sjekira, koje vjerovatno pripadaju vučedolskoj kulturi. Plato sa suvozidom iz gvozdenog doba otkriven je na lokalitetu Gradina. U povelji bana Prijezde iz 1287. pominje se Banua, kao međnik, za koji Milan Karanović i Vladislav Skarić pretpostavljaju da je današnje selo Baljvine. Srednjovjekovne nekropole nalaze se na lokalitetima Jatunova njiva (oko 40 stećaka) i Tešanovića krčevine (oko desetak vidljivih). U zaseoku Kucelji nalazi se stećak u obliku sanduka sa ukrasima iz perioda 14–15. vijeka, koji je 2003. proglašen nacionalnim spomenikom BiH.[1]

Za vrijeme austougarske okupacije, mjesto je bilo poznato pod imenom Baljvine Srpski, i bili su u sastavu sreza Skender Vakuf.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, Baljvine su imale 1.140 stanovnika. Srbi su činili oko 38%, a Muslimani 61% od ukupnog broja stanovnika.[2][3]

Sastav stanovništva – naselje Baljvine
2013.[4]1991.1981.[5]1971.[6]1961.
Ukupno350 (100,0%)1 140 (100,0%)1 226 (100,0%)1 200 (100,0%)1 035 (100,0%)
Bošnjaci245 (70,00%)699 (61,32%)1654 (53,34%)1593 (49,42%)1
Srbi104 (29,71%)438 (38,42%)565 (46,08%)601 (50,08%)550 (53,14%)
Bosanci1 (0,286%)
Ostali2 (0,175%)2 (0,167%)
Jugosloveni1 (0,088%)7 (0,571%)2 (0,167%)484 (46,76%)
Hrvati2 (0,167%)
Crnogorci1 (0,097%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Napomene[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Enciklopedija Republike Srpske 1, Banja Luka 2017, 210.
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva — Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. ^ „Popis po mjesnim zajednicama” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 05. 2016. g. Pristupljeno 04. 10. 2008. 
  4. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021. 
  5. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 9. 2015. 
  6. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 9. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]