Baljvine
Baljvine | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Mrkonjić Grad |
Stanovništvo | |
— 2013. | 1.140 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 28′ 48″ S; 17° 11′ 52″ I / 44.48° S; 17.197778° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 050 |
Baljvine su naseljeno mjesto u opštini Mrkonjić Grad, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 1.140 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se ispod planine Čemernica i iznad kanjona rijeke Vrbas, na nadmorskoj visini od 543 metra. Selo je udaljeno oko 15 kilometara od grada, u pravcu sjeveroistok. Čine ga dva dijela: Gornje Baljvine (naseljene pretežno srpskim stanovništvom) i Donje Baljvine (u kome većinu čine Muslimani).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Na lokalitetu Griča nađeno je 35 bakarnih sjekira, koje vjerovatno pripadaju vučedolskoj kulturi. Plato sa suvozidom iz gvozdenog doba otkriven je na lokalitetu Gradina. U povelji bana Prijezde iz 1287. pominje se Banua, kao međnik, za koji Milan Karanović i Vladislav Skarić pretpostavljaju da je današnje selo Baljvine. Srednjovjekovne nekropole nalaze se na lokalitetima Jatunova njiva (oko 40 stećaka) i Tešanovića krčevine (oko desetak vidljivih). U zaseoku Kucelji nalazi se stećak u obliku sanduka sa ukrasima iz perioda 14–15. vijeka, koji je 2003. proglašen nacionalnim spomenikom BiH.[1]
Za vrijeme austougarske okupacije, mjesto je bilo poznato pod imenom Baljvine Srpski, i bili su u sastavu sreza Skender Vakuf.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, Baljvine su imale 1.140 stanovnika. Srbi su činili oko 38%, a Muslimani 61% od ukupnog broja stanovnika.[2][3]
Sastav stanovništva – naselje Baljvine | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961. | |||
Ukupno | 350 (100,0%) | 1 140 (100,0%) | 1 226 (100,0%) | 1 200 (100,0%) | 1 035 (100,0%) | ||
Bošnjaci | 245 (70,00%) | 699 (61,32%)1 | 654 (53,34%)1 | 593 (49,42%)1 | – | ||
Srbi | 104 (29,71%) | 438 (38,42%) | 565 (46,08%) | 601 (50,08%) | 550 (53,14%) | ||
Bosanci | 1 (0,286%) | – | – | – | – | ||
Ostali | – | 2 (0,175%) | – | 2 (0,167%) | – | ||
Jugosloveni | – | 1 (0,088%) | 7 (0,571%) | 2 (0,167%) | 484 (46,76%) | ||
Hrvati | – | – | – | 2 (0,167%) | – | ||
Crnogorci | – | – | – | – | 1 (0,097%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Napomene[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Enciklopedija Republike Srpske 1, Banja Luka 2017, 210.
- ^ Nacionalni sastav stanovništva — Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ^ „Popis po mjesnim zajednicama” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 05. 2016. g. Pristupljeno 04. 10. 2008.
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 9. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 9. 2015.