Bosforsko kraljevstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grčke kolonije na severnoj obali Crnog mora, oko. 450. p. n. e.
Ostaci Pantikapeja (današnji Kerč), prestonice Bosforskog kraljevstva

Bosforsko kraljevstvo ili Kraljevstvo Kimerijskog Bosfora bila je antička država smeštena na istočnom delu Krima i poluostrvu Taman, odnosno na obalama današnjeg Kerčkog tesnaca.

Nastala je postepenim ujedinjavanjem grčkih kolonija koje su na severnim obalama Crnog mora postojale od 7. veka p. n. e., odnosno mešanjem grčkih kolonista i njihovih potomaka sa skitskim i sarmatskim autohtonim stanovništvom. Tim je područjem sredinom 5. veka p. n. e. zavladala dinastija Spartokida koja će stvoriti bogatu državu, čija je privreda bila temeljena na trgovini žitom, zlatom i robovima. Godine 110. p. n. e. je tim područjem zavladao Pontski kralj Mitridat I, da bi nakon 8. p. n. e. vlast ponovno preuzeli domaći vladari, iako je Bosforsko kraljevstvo tada postalo vazalna država Rimskog carstva. Kao takvo je nestalo u Velikoj seobi naroda, najverovatnije uništeno od strane Huna ili Alana.

Iako o njemu nije postojalo mnogo podataka, te iako nije imalo neposredan efekt na najpoznatije ličnosti i događaje starog veka, Bosforsko kraljevstvo izaziva veliko zanimanje istoričara i arheologa. To je pre svega zbog činjenice da je predstavljala prvu helenističku državu, odnosno pokušaj da se grčka kultura i tehnologija spoje s ne-grčkim običajima i političkim sistemom. Osim toga, bosforski kraljevi su iza sebe ostavili čitav niz vrednih artefakata, od kovanica do raskošnih grobnica u kurganima koji su se intenzivno počeli otkrivati i proučavati nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]