Brezova (Ivanjica)

Koordinate: 43° 32′ 29″ S; 20° 03′ 34″ I / 43.5414° S; 20.0594° I / 43.5414; 20.0594
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brezova
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaIvanjica
Stanovništvo
 — 2011.Pad 483
Geografske karakteristike
Koordinate43° 32′ 29″ S; 20° 03′ 34″ I / 43.5414° S; 20.0594° I / 43.5414; 20.0594
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina600-1000 m
Brezova na karti Srbije
Brezova
Brezova
Brezova na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj32253
Pozivni broj032
Registarska oznakaIC

Brezova je kotlina u opštini Ivanjica u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 551 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 624 stanovnika). Centar Brezovske kotline su selo Katići.

U geografskom smislu Brezova i područje ivanjičke opštine poznati su pod imenom Moravički Stari Vlah. MZ Brezova sačinjava sela Brezova, Šarenik, Klekova, Ravna Gora, Preseka itd. Njen centar Katići udaljen je od Ivanjice 24 km. Svojom teritorijom se graniči sa opštinama Nova Varoš i Arilje kao i ivanjičkim mesnim zajednicama Prilike i Kušići.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Brezova je naziv dobila po mnogobrojnim brezama koje su rasle na području ovog sela. Prvi put se pominje krajem 13. veka u povelji kralja Stefana Uroša Milutina kojom on potvrđuje manastiru Hilandar priloge svog dede i oca a prilaže nove posede. Brezova je sve vreme pripadala Moravičkom srezu sa sedištem u Ivanjici, koji je pripadao Užičkom okrugu u 19. veku sve do 1899. godine kada je pripojen Čačanskom okrugu. Kada su 1921. godine u Kraljevini SHS formirane oblasti Moravički srez je pripojen Raškoj oblasti sve do 1929. godine i podele na banovine kada je ovaj srez pripadao Zetskoj, a kasnije Drinskoj banovini.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Na području sela uzdiže se planina Mučanj sa najvišim vrhom Jerinin grad od 1536 metara čiji je masiv sa kamenitom severnom i severoistočnom stranom prepoznatljiv sa velike udaljenosti. Veći deo područja sela je krečnjačkog sastava i bogat je šumom od kojih je pre planske seče najviše zahvatala bukva i to 80%. Sada je odnos četinarskog i listopadnog 30:70%. Jedan deo sela se prostire od Katića do Bele crkve a drugi je između Miladžinske reke, Brezovačke reke i Vujaškog potoka. Ravna gora se nalazi na drugoj strani Mučnja.

Građevine[uredi | uredi izvor]

Crkva svetog Nikole (Bela Crkva) u Brezovi je, prema narodnom predanju, zadužbina despota Stefana Lazarevića, a nalazi se 20 km od Ivanjice uz reku Grabovicu u podnožju Mučnja. Današnja crkva je podignuta u prvoj polovini XVII veka i danas se nalazi pod zaštitom republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja[1].

U centru sela Katića inače solidno urbanizovanog mesta nalazi se škola „Mićo Matović“ sa sportskom salom i terenima, bioskopom i pozornicom, bibliotekom. Pored školske na Katićima postoji i biblioteka MZ Brezova. u blizini je ambulanta otvorena šezdesetih godina 20. veka. Katići imaju i poštu, motel „Logos“, pansion „Obradović“, nekoliko kafana i kafić.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Brezova ima 825 stanovnika koji žive u 214 prema internom popisu iz 1999. godine. Kad su naseljavali ovo područje u 18. i 19. veku pridošlice su gradile kuće na zaklonitim mestima u nižim predelima i zaravnima. Kuće su raštrkane i razbacane pa su udaljene jedna od druge ili je jedna grupa kuća udaljena od druge.

U naselju Brezova živi 474 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,6 godina (45,8 kod muškaraca i 49,6 kod žena). U naselju ima 168 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,28.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 980
1953. 900
1961. 891
1971. 853
1981. 592
1991. 624 624
2002. 551 551
2011. 483
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
548 99,45%
nepoznato
  
3 0,54%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Crkva svetog Nikole — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU. 
    (iz knjige Pejić, Svetlana; Milić, Mileta, ur. (1998). „Brezova, crkva svetog Nikole”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (na jeziku: srpski). Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. str. 459. ISBN 8680879126. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]