Brnjak

Koordinate: 42° 56′ 08″ S; 20° 33′ 30″ I / 42.935682° S; 20.5582515° I / 42.935682; 20.5582515
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brnjak
Most u Brnjaku
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaZubin Potok
Stanovništvo
 — 2011.Pad 135 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate42° 56′ 08″ S; 20° 33′ 30″ I / 42.935682° S; 20.5582515° I / 42.935682; 20.5582515
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1.220 m
Brnjak na karti Srbije
Brnjak
Brnjak
Brnjak na karti Srbije

Brnjak (kod lokalnog stanovništva uobičajeni su i nazivi Brnjaci i Brnjake) je naselje u opštini Zubin Potok na Kosovu i Metohiji. Ovde se nalazi Manastir Brnjak.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Brnjak površine 2.981 ha. Nekada jedno od najvećih sela Ibarskog Kolašina, i nalazi se u slivu Brnjačke reke koja teče sa obronaka Mokre Gore. Nalazi se 25 km zapadno od Kosovske Mitrovice. Delovi naselja su Preseka, Bašča, Ćukovac, Popoviće, Jakovljeviće, Švikoviće... ovo su razbacani delovi koji zajedno čine Brnjak.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zbog puta koji je vodio iz Metohije u dolinu Raške i zbog neposredne blizine Jeleč grada (Jelenin Grad), Brnjak je postao jedno od važnijih naselja u Kolašinu. U Brnjacima, na mestu poznatom kao Jerinjino Selo ili Jelač Do je bio dvorac kraljice Jelene Anžujske, žene kralja Uroša I i majke kralja Milutina i kralja Dragutina. Kao dvor Jelenin Brnjaci se pominju već od 1267/68.[1] U okviru dvorca je bila čuvena kraljičina škola za vaspitavanje mladih devojaka. U mestu Krnje otkriveni su ostaci crkve i groblja u njenoj blizini. Drugi ostaci su vezani za Sastavce na razvođu Brnjačke i Oklačke reke pri samom ušću u Ibar. Tu je verovatno živela Kraljica Jelena, jer su otkriveni ostaci zgrada vrlo velikih dimenzija. U turskom popisu iz 1455. godine kaže se da Brnjak ima 30 srpskih kuća. Prema zapisima iz kasnijeg turskog doba, u blizini manastira Svetog Petra Koriškog i njegove isposnice pronađene su mošti ovog pustinjaka i svetitelja. U selu se nalazila crkva Sv. Nedelje od koje su danas ostale samo ruševine. Selo je visećim mostom koji prelazi preko jezera Gazivode povezano sa magistralnim putem Ribariće-Kosovska Mitrovica na kojem je i kontrolni punkt i administrativni prelaz Milicije Srbije. Posle oslobađanja od turske vlasti mesto je u sastavu Zvečanskog okruga, u srezu mitrovičkom, u opštini brnjačkoj i 1912. godine ima 473 stanovnika (zajedno sa zaseocima Bašče, Dobrići, Jeremići, Popovići, Ćukovac i Švikovići). U periodu 1952—1955. godina Brnjak je bio sedište Opštine Brnjak u sastavu Zvečanskog sreza za današnja naseljena mesta: Babiće, Banja, Brnjak, Vitakovo, Vukojeviće, Gornje Varage, Dragalica, Klečke, Oklace i Preseka. Ukidanjem opštine Brnjak njena teritorija je ušla u sastav opštine Zubin Potok.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Naselje ima srpsku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ivan M. Zdravković: Srednjovekovni gradovi i dvorci na Kosovu, Turistička štampa, Beograd 1975.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]