Vasilij Čujkov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vasilij Čujkov
Vasilij Čujkov
Lični podaci
Datum rođenja(1900-04-15)15. april 1900.
Mesto rođenjaSerebrjanije Prudi, Ruska Imperija, danas Rusija
Datum smrti2. maj 1982.(1982-05-02) (82 god.)
Mesto smrtiMoskva, Sovjetski Savez, danas Rusija
ObrazovanjeVojna akademija M. V. Frunze,
Vojna karijera
Učešće u ratovimaDrugi svetski rat
Odlikovanja
Heroj Sovjetskog Saveza
Heroj Sovjetskog Saveza

Vasilij Ivanovič Čujkov, (rus. Василий Иванович Чуйков; 1900. – 1982) je bio vojni zapovednik i komandant Sovjetskog Saveza, jedan od najuspešnijih komandanata u Drugom svetskom ratu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u gradiću Serebrjanije Prudi u okolini Moskve. Dvostruki je heroj Sovjetskog Saveza, nosilac osam ordena Lenjina i mnogobrojnih drugih odlikovanja. Bio je jedan od najbriljantnijih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. U Crvenoj armiji se nalazio od 1918. godine, a 1925. godine je završio Vojnu akademiju "M. V. Frunze", da bi deset godina kasnije završio i Vojnu akademiju za mehanizaciju i motorizaciju.

U Zimskom ratu (1939—1940) komandovao je armijom, a potom je bio na dužnosti šefa sovjetske vojne misije kod kineske Crvene armije.

U martu 1942. godine, vratio se u SSSR i odmah je upućen na Staljingradski front gde je preuzeo komandu nad 1. rezervnom armijom, koja je potom prekrštena u 62. armiju, a aprila 1943. godine u 8. gardijsku armiju. Posle Drugog svetskog rata Čujkov je zauzimao visoke položaje u sovjetskoj armiji. Bio je zamenik, a potom i glavnokomandujući sovjetskih trupa u Nemačkoj sve do 1953. godine, zatim komandant Kijevskog vojnog okruga, a 1960. godine postavljen je za komandanta Kopnenih snaga Sovjetskog Saveza. Potom je postao načelnik civilne zaštite Sovjetskog Saveza, a juna 1972. godine naimenovan je za generalnog inspektora ministarstva odbrane.

Maršal Vasilij Ivanovič Čujkov je bio onaj sovjetski komandant s kojim su u poslednjim danima rata Gebels i Borman bezuspešno pokušavali da povedu separatne pregovore. Pred Čujkovom su kapitulirali poslednji ostaci odbrane Berlina, on je prvi obavešten o Hitlerovom samoubistvu, a njegovi su gardisti pronašli posmrtne ostatke Adolfa Hitlera.

Grob Vasilija Čujkova na Mamajev Jurganu

Maršal Čujkov je umro početkom 1982. godine. Sahranjen je na Mamajev Kurganu, memorijalnom kompleksu iznad Staljingrada.

Čujkov kao pisac[uredi | uredi izvor]

Čujkov je autor više dela, od kojih su najpoznatija: "Sto osamdeset dana u vatri bitke", " Staljingradski gardisti idu na zapad", "Bitka veka", "Od Staljingrada do Berlina" i "Pad Trećeg rajha".

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • V. I. Čujkov, Pad Trećeg rajha, Svetozar Marković, Beograd, 1983.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]