Velika škola
Velika škola | |
---|---|
Osnovana | 24. septembar 1863. |
Lokacija | Beograd |
Država | Kneževina Srbija |
Br. smerova | 3 (kasnije 12 odseka) |
Smerovi | Filozofski, Pravni, Tehnički |
Veb-sajt | Istorijat Beogradskog univerziteta |
Velika škola je bila najviša obrazovna institucija u Srbiji između 1863. i 1905. godine. Nastava je održavana u Kapetan-Mišinom zdanju. Škola je prerasla u Beogradski univerzitet 1905, kada su otvoreni Medicinski, Bogoslovski i Poljoprivredni fakultet.[1]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Osnovana je zakonom od 24. septembra 1863. godine kao naslednik Liceja, dotadašnje najviše škole u Kneževini Srbiji koja je bila smeštena u Konaku kneginje Ljubice. Prilikom osnivanja premeštena je u zdanje koje je jedan od najbogatijih Srba toga vremena, kapetan Miša Anastasijević, poklonio „svome otečestvu“. Značajni zadužbinari bili su i Luka Ćelović Trebinjac, Đoka Vlajković, kraljica Natalija Obrenović i drugi.[2]
Škola je u zakonu bila definisana kao naučno zavedenje za više i stručno izobraženje, tj. naučni zavod za više i stručno obrazovanje. Vrhovna vlast bio je ministar prosvete, a Velikom školom su neposredno rukovodili rektor i Akademijski savet. Rektora je postavljao vladar, a prvi rektor bio je Konstantin Branković (1814–1865).[3]
Velika škola je po osnivanju imala tri odeljenja, odnosno fakulteta: Filozofski fakultet, Tehnički fakultet i Pravni fakultet. Programi su se u znatnoj meri preklapali, tako da su studenti uglavnom dobijali opšte obrazovanje, a premalo pravo stručno. Na filozofskom odeljenju se studiralo tri godine, a na pravnom i tehničkom četiri.
S izmenama zakona iz 1873. Filozofski fakultet je podeljen na dva odseka: Istorijsko-filološki i Prirodno-matematički. Izmenama zakona od 1880. godine studije na Filozofskom fakultetu se produžuju na četiri godine. Izmenama zakona iz 1896. godine broj odseka, tj. grupa srodnih nauka, bitno je povećan: na Filozofskom na sedam (novoformirani Lingvističko-literarni, Istorijsko-geografski, Matematičko-fizički i Hemijsko-prirodnjački), na Tehničkom na tri (Građevinski, Mehaničkotehnički i Arhitektonski) i na Pravnom na dva (Sudski i Političkoekonomski), što je doprinelo specijalizaciji i unapređenju stručne strane studija.[1]
Tokom vremena je znatno povećana i samouprava Velike škole.
U Kneževini (potom i Kraljevini) Srbiji, Velika škola imala je značajnu reputaciju, koja je zahvaljujući istaknutim nastavnicima prelazila državne granice i poprimala i evropske razmere. Najistaknutiji nastavnici školovali su se na vodećim inostranim univerzitetima, a potom su, sa katedri Velike škole, održavali intenzivnu saradnju sa svojim ranijim profesorima i kolegama u inostranstvu.
Velika škola je napredovala tokom četiri decenije i postala preteča Univerziteta, ali ipak ni do kraja svog postojanja nije dostigla dovoljan nivo da preraste u univerzitet, već je on formiran 1905. godine, kada je Kralj Petar Prvi 27. februara potpisao ukaz o proglašenju prethodno izglasanog Zakona o Univerzitetu. Zakon je zajemčio autonomiju Univerziteta, proklamujući da su „nastavnici slobodni u izlaganju svoje nauke“.
Rektori[uredi | uredi izvor]
-
Udžbenik Građansko pravo Andre Đorđevića
-
Udžbenik Međunarodno pravo, predavanja Mil. R. Vesnića
Rektori Velike škole u periodu 1863–1905. bili su:[4]
- 1863/64. i 1864/65. - Konstantin Branković
- 1865/66. - Sergije Nikolić
- 1866/67. i 1867/68. - Stojan Marković
- 1868/69. — 1874/75. - Josif Pančić
- 1874/75. (letnji semestar) - Emilijan Josimović
- 1875/76. - Alimpije Vasiljević
- 1876/77. - Emilijan Josimović (2. put)
- 1877/78. - Stojan Bošković
- 1878/79. — 1880/81. - Stojan Marković (2. put)
- 1881/82. — 1883/84. - Dimitrije Nešić
- 1884/85. - Panta Srećković
- 1885/86. - Kosta Alković
- 1886/87. - Jovan Bošković
- 1888/89. i 1889/90. (do juna) - Svetomir Nikolajević
- 1890. - Panta Srećković (2. put)
- 1890/91. - Sima Lozanić
- 1891/92. - Kosta Alković (2. put)
- 1892/93. i 1893/94. - Dimitrije Nešić (2. put)
- 1893/94. - Svetislav Vulović
- 1894/95. - Kosta Alković (3. put)
- 1895/96. - Vojislav Bakić
- 1896/97. - Jovan Žujović
- 1897/98. - Vojislav Bakić (2. put)
- 1898/99. - Gliša Geršić
- 1898/99. i 1899/1900. - Nikola Stamenković
- 1900/01. - Kosta Glavinić
- 1901/02. - Milan Jovanović Batut
- 1902/03. i 1903/04. - Marko T. Leko
- 1904/05. - Sava Urošević
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Velika škola Ivana Jugovića (1808–1813)
- Beogradski Licej (1838–1863)
- Univerzitet u Beogradu (od 1905)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Nastanak i razvoj Univerziteta”. www.bg.ac.rs. Arhivirano iz originala 19. 06. 2023. g. Pristupljeno 2020-07-30.
- ^ „www.glas-javnosti.co.yu”. arhiva.glas-javnosti.rs. Pristupljeno 2020-07-30.
- ^ Srpsko Nasledje
- ^ Jordanović 1988.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jordanović, Branislava (1988). Rektori Liceja, Velike škole i Univerziteta u Beogradu. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0072-1.