Википедија:Vlasništvo nad člancima

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak se bavi kontrolom sadržaja, ne posedovanjem autorskih prava nad sadržajem, koja su opisana drugde.

Neki urednici razvijaju veoma emocionalnu, posesivnu vezu sa materijalom (člancima, slikama, kategorijama, šablonima, esejima, portalima) koji su doprineli ovom projektu. Neki idu tako daleko da te materijale brane od svih „uljeza“. Jedna je stvar održavati zainteresovanost za članak koji držite na svom spisku nadgledanja. Možda ste zaista stručnjak ili vam je naprosto jako stalo do teme. Ali ako ovakva budnost pređe određenu liniju, onda ste preterali. Verovanje da članak ima kakvog „vlasnika“ jedna je od čestih grešaka koju saradnici čine na Vikipediji.

Ne možete sprečiti svakoga na svetu da uređuje „vašu“ „stvar“, nakon što ste je postavili na Vikipediju. Svaka strana za uređivanje jasno kaže da

Ukoliko ne želite da se vaše pisanje menja i redistribuira bez ograničenja, onda ga nemojte slati ovde.

Ako napišete ili uredite članak, znajte da će ga drugi uređivati, i u granicama razuma ne biste trebali da ih u tome sprečavate.

Ako primetite da ratujete sa drugim urednicima oko brisanja, vraćanja starijih revizija i sličnog, razmislite da uzmete kraći odmor od procesa uređivanja. Ako sebe izuzmete iz jednačine spora može značajno ohladiti stvari. Nedelju ili dve kasnije možete pogledati na stvari iz sveže perspektive. Ili, ako se neko drugi proglašava ili ponaša kao „vlasnik“ strane, možete to pitanje pokrenuti na strani za razgovor, tražiti pomoć od drugih urednika, ili, u krajnjem, razmotriti postupak rešavanja sukoba.

Pošto rad na članku ne daje pravo uredniku da ga i „posedujete“, i dalje je bitno da poštujete rad svojih kolega urednika. Kada uklanjate sadržaj „na veliko“, posebno sadržaj koji je uneo jedan saradnik, važno je da razmotrite da li bi se željeni ishod mogao postići saradnjom sa tim urednikom, umesto nastupom protiv njega—i to bez obzira na to da li je taj urednik „vlasnik“ članka. Vidi i Vikipedija:Učtivost, Vikipedija:Vikietikecija i Vikipedija:Pretpostavite najbolju nameru.

Ne potpisujte ono čega niste vlasnik[uredi | uredi izvor]

Pošto niko nije „vlasnik“ nijednog dela članka, ako napišete ili uredite članak, nemojte ga potpisivati. Što se tiče pripisivanja, tačni doprinosi svih urednika se uvek mogu videti skupa sa njihovim imenima na stranama sa istorijom članka. Ovo je Vikipedijin ekvivalent opisa autora članka u novinama ili časopisu.

Sa druge strane, kada dodajete komentare, pitanja, ili glasove na strane za razgovor, svako treba da „poseduje“ svoj tekst, tako da je najbolja praksa da ga potpišete dodajući --~~~~ na kraj svog unosa. Nikakvi razmaci, zagrade, navodnici ili štogod slično — samo četiri tilde bilo gde u vikitekstu će dati vaš potpis i vreme unosa. Na postojećim stranama, videćete da li se očekuje dodavanje potpisa naprosto po tome kako su činili prethodni urednici. Još saveta o tome šta treba a šta ne treba činiti možete naći u kratkim uputstvima.

Primeri „vlasništva“[uredi | uredi izvor]

Primeri događaja[uredi | uredi izvor]

  • Jedan urednik svakog bogovetnog dana osporava manje izmene u vezi načina na koji je tekst složen, korišćenja slika ili pojedinih reči. Urednik može tvrditi ili podrazumevati da on mora odobriti sve izmene pre nego što budu dodate u članak. (Ovo ne uključuje ogromne greške u formatiranju teksta.)
  • Tokom dužeg vremena, jedan isti urednik vraća izmene članaka koje su učinili razni drugi urednici kako bi zaštitio određenu verziju, bilo da je ona stabilna ili ne. (Ovo ne uključuje uklanjanje vandalizma.)
  • Urednik ostavlja komentare na stranama za razgovor drugih urednika sa ciljem da ih odvrati od dodatnih doprinosa. Ovakav razgovor može imati puno oblika; on može biti čisto negativan, sastojati se od pretnji i uvreda, često se uopšte ne dotičući teme vraćanja. Na drugom kraju lepeze, „vlasnik“ može podilaziti drugim urednicima, tvrdeći da su njihove ideje interesantne ali tvrdeći pritom da im nedostaje duboko razumevanje članka koje je neophodno za njegovo uređivanje.
Poput sfingi-čuvara iz grčke mitologije, viki-„vlasnici“ postavljaju pitalice svakome ko se uputi ka njihovom članku.

Primeri komentara[uredi | uredi izvor]

  • „Da li ste uopšte dovoljno stručni da uređujete ovaj članak?“
  • „Vraćam tvoju izmenu. Definitivno previše uređuješ. Možeš li da usporiš?“
  • „Ti očigledno nemaš puno iskustva.“
  • „Nemoj da činiš ovakve izmene ili stavljaš ovakve komentare dok nisi dovoljno uređivao ili napisao ovako kvalitetan članak.“
  • „Ja (on, mi...) sam napisao ovaj članak.“

Vrste „vlasništva“[uredi | uredi izvor]

Dve su najčešće vrste sukoba među korisnicima oko „vlasništva“: oni koji se tiču primarnih urednika i oni koji se tiču više urednika. Takođe postoji i drugi tip neslaganja koji se dešava među administratorima i koji je opisan na Vikipedija:Rat administratora.

Primarni urednici[uredi | uredi izvor]

Primarnom uredniku, što će reći jednom uredniku koji je prisvojio „vlasništvo“ nad člankom, treba se obratiti na stranici za razgovor o članku sa opisnim naslovom koji obaveštava čitaoca o temi. Uvek izbegavajte optužbe, napade, i nagađanja po pitanju motivacije urednika. Ako je neophodno, ignorišite eventualne napade u odgovoru na upit. Ako se „vlasničko“ ponašanje nastavi, slučaj može zahtevati postupak za rešavanje sukoba, ali važno je da se potrudite da dobronamerno porazgovarate sa urednikom na strani za razgovor o članku pre nego što zatražite pomoć od administratora, posredovanje i slično.

U mnogim (mada ne svim) slučajevima, primarni urednici u sukobima oko „vlasništva“ su i glavni pisci članka, te stoga vodite računa da takvi urednici mogu biti stručnjaci u svojim oblastima i/ili mogu biti iskreno zainteresovani za održavanje kvaliteta i tačnosti članka. Urednici ove vrste su često otvoreni za razgovor, tako da će jednostavna razmena mišljenja obično rešiti problem vlasništva. Ako pak nađete da je urednik i dalje neprijateljski nastrojen, čini lične napade ili vodi ratove vraćanja, pokušajte da ignorišete ometajuće ponašanje razgovarajući o temi na strani za razgovor. Ako se „vlasničko“ ponašanje nastavi i nakon razgovora, može biti nužan postupak rešavanja sukoba, ali barem će jedna od strana imati zapis o tome kako je pokušala da reši problem neposredno sa primarnim urednikom. Čest postupak primarnog urednika kojem se skrene pažnja na „vlasničko“ ponašanje jeste da zapreti da će napustiti projekat. Pošto pravilo o „vlasništvu“ zapravo ohrabruje takve korisnike da uzmu odmor od uređivanja, za njih može zapravo biti sasvim mudro da napuste projekat i vrate se kad budu spremni.

Više urednika[uredi | uredi izvor]

Učešće više urednika, među kojima svaki brani vlasništvo onog drugog, može biti visoko složeno. Najjednostavniji scenario obično uključuje dominantnog primarnog urednika kojeg brane drugi urednici, tako učvršćujući njegovo „vlasništvo“. Ovaj tip ponašanja može biti frustrirajući kako za nove, tako i za iskusne urednike. Kao i u prvom slučaju, bavite se temom a ne radnjama urednika. Ako ovo ne pomaže, pređite na rešavanje sukoba, ali važno je da razgovarate na strani za razgovor i pokušate da sami razrešite sukob pre nego što pokrenete ceo postupak rešavanja sukoba.

Rešavanje slučajeva „vlasništva“[uredi | uredi izvor]

Slučajeve „vlasništva“ je lako uočiti, ali je daleko teže rešiti nesporazum na zadovoljstvo svih urednika koje su strane u sukobu. Pomaže da uvek imate na umu da ostanete hladne glave, pretpostavite najbolju nameru i ostane uljudni. Optuživanje drugih da se ponašaju kao „vlasnici“ članka može izgledati agresivno i primljeno kao lični napad. Obratite se uredniku na uljudan način, sa istim stepenom poštovanja kakav biste i sami očekivali. Često, korisnici koje se optužuje za „vlasništvo“ toga možda nisu ni svesni, zbog čega je važno pretpostaviti najbolju nameru. Neki urednici mogu misliti da štite članak od vandalizma, i mogu neprijateljski odgovoriti na ma kakve promene. Drugi pak mogu pokušavati da proture svoju tačku gledišta, ne shvatajući važnost pravila o neutralnoj tački gledišta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]