Vlaška nizija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vlaška nizija u Rumuniji

Vlaška nizija (rum. Câmpia Română), odnosno Donjodunavska nizija (bug. Долнодунавска низина) je ravničarsko područje jugoistočne Evrope smešteno u donjem toku reke Dunava. Danas se najvećim delom nalazi u Rumuniji (rumunsko Podunavlje), manjim u Bugarskoj (bugarsko Podunavlje) i sasvim malim delom u Srbiji (krajnji istok srpskog Podunavlja).

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Reka Timok na samom zapadu nizije

Reljef: Vlaška nizija predstavlja jasno ravničarsko područje sa jasnim granicama, okruženo planinama i morem. Ona se prostire na prelazu iz srednje Evrope u južnu Evropu (Balkansko poluostrvo). Prostire se na oko 550 km dužine u smeru zapad-istok, od krajnje južnog dela Karpata (deo u Srbiji), pa do Crnog mora na istoku. Ravnica je sa juga zatvorena planinom Balkan, dok je sa severa zatvorena glavnim bilom Karpata. Njena širina je oko 200 kilometara. Nadmorska visina Padske nizije kreće se od 0-4 m u oblasti delte Dunava, do oko 150 m na severnom i južnom obodu. Unutar ravnice nema izolovanih planina.

Klima: Vlaška nizija se nalazi u oblasti umereno kontinentalne klime sa nešto oštrijim crtama zbog otvorenosti ka severu i severoistoku. Stoga su leta sušna i topla, a zime oštre i vlažne.

Vode: Reka Dunav svojom južnom trećinom protiče uporedničkim pravcem kroz Vlašku niziju i predstavlja njenu okosnicu. Na krajnjem istoku nizije Dunav stvara poznatu deltu. Njegove pritoke teku meridijanski. Sa severa se spušta reke Žiju, Olt, Dimbovica i Siret, dok se sa juga spuštaju Timok, Jantra i Iskar.

Oblasti i gradovi[uredi | uredi izvor]

U okviru Vlaške nizije nalaze se sledeći gradovi:

Gotovo sva važnija naselja se nalaze na obodu nizije, na mestima gde ona prelazi u pobrđe. Posebnost je grad Bukurešt, koji je najveći i jedini glavni grad u Vlaškoj niziji, smešten u gotovo samoj sredini nizije.

Galerija[uredi | uredi izvor]