Vroclav
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Vroclav polj. Wrocław | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Vojvodstvo donjošlesko |
Osnovan | X vek |
Status grada | 1214 |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 631.188 |
— gustina | 2.155,55 st./km2 |
Aglomeracija | 1.120.000 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 51° 07′ 00″ S; 17° 02′ 00″ I / 51.116667° S; 17.033333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 105–155 m |
Površina | 292,82 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jacek Sutrik |
Poštanski broj | 50-001 do 54-705 |
Pozivni broj | 71 |
Registarska oznaka | DW |
Veb-sajt | |
http://www.wroclaw.pl/ |
Vroclav (polj. Wrocław (помоћ·инфо), lat. Wratislavia ili Vratislavia, češ. Vratislav, nem. Breslau (помоћ·инфо), mađ. Boroszló) grad je u jugozapadnoj Poljskoj.[1] Istorijska je prestonica Šleske. Četvrti je grad po veličini u Poljskoj. Prostire se sa obe strane reke Odre. Kroz grad protiče pet reka: Odra i njene 4 pritoke: Bistrica, Olava, Sleza i Vidava. Pre Drugog svetskog rata u gradu je postojalo 303 mostova, ali sada se nalazi samo oko 220.
Vroclav je i prestonica Donje Šleskog vojvodstva, grad sa statusom povjata kao i sedište vroclavskog povjata u kome se nalazi i 9 susednih opština. Grad je domaćin Evropskog prvenstva u fudbalu 2012. i Evropska prestonica kulture 2016.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Grad se prvi put nedvosmisleno pominje 1000. godine pri osnivanju Vroclavske biskupije, ali je slovensko naselje na teritoriji današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina pre ovog događaja. Od kraja X veka grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je, 1035. godine, za vreme tzv. Paganske reakcije, sagrađena paganska svetinja u gradu. Godine 1335. grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (posle kratke Mađarske vladavine) zajedno sa češkom krunom priključen Habzburškoj monarhiji.[1] Godine 1741. grad je zajedno sa većim delom Šleske potpao pod vlast Pruske. Godine 1945. grad je proglašen tvrđavom i uništen u borbama između Crvene armije i Nemačke vojske. Posle Drugog svetskog rata Vroclav je ušao u sastav Poljske.
Godine 1997. grad je kao i celu južnu Poljsku zadesila velika poplava (nazvana poplava milenijuma) u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.
Demografija[uredi | uredi izvor]
1946. | 1995. | 2000. | 2012. |
---|---|---|---|
170.656 | 641.974 | 633.857 | 631.188 |
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Vroclav je administrativno podeljen na naselja koja čine pomoćne organe skupštine grada. Nekada se grad sastojao od 5 kvartova: Pseće Polje, Srodmješće, Stari Grad, Kžiki i Fabričina. Ovi kvartovi sada nisu zvanično priznati, ali i dalje predstavljaju kriterijum organizacije mnogih institucija.
Kultura[uredi | uredi izvor]
Muzeji[uredi | uredi izvor]
- Narodni
- Panorama Raclavicka (deo Narodnog muzeja)
- Etnografski muzej (deo Narodnog muzeja)
- Gradski muzej
- Akademija umetnosti
- Muzej arhitekture
- Geološki muzej
- Mineraloški muzej (Vroclavskog univerziteta)
- Pošte i telekomunikacija
- Prirodnjački muzej (Vroclavskog univerziteta)
Pozorišta[uredi | uredi izvor]
- Gest (Gest)
- Filharmonija
- Impart (Impart) (Centar umetnosti WOK)
- K2
- Kalambur (Kalambur)
- Kamerlani (Kameralny)
- Vroclavska Opera
- Pozorište Laboratorijum (Laboratorium)
- Poljsko pozorište u Vroclavu
- Vroclavska opereta (Operetka Wrocławska)
- Narodno pozorište više pozorišne škole
- Lutkarsko pozorište
- Savremeno pozorište
- Pozorište pantomime
Privreda[uredi | uredi izvor]
U Vroclavu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, hemijska sredstva i elektronika. Zadnjih godina se dinamički razvija informatički sektor. Grad je drugi finansijski sektor po veličini u Poljskoj (odmah posle Varšave). U gradu imaju svoja sedišta mnoge banke. Grad je takođe veliki centar farmaceutske industrije.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Kroz Vroclav prolaze: Državni put br. 5, Državni put br. 8, Državni put br. 94. Kroz mali deo grada prolazi i auto-put A4.
Vroclav je važan železnički čvor i iz njega vode železničke linije u pravcima: Lešno-Poznanj, Opolje-Lublinjec, Legnjica-Zgoželec, Glogov-Zjelona Gora, Klodsko-Kudova Zdroj, Valbžih-Jelenja Gora, Olesnjica-Ostrov Vjelkopolski. U gradu se nalazi međunarodni aerodrom kao i rečna luka na Odri.
Gradski masovni transport[uredi | uredi izvor]
Masovni transport u Vroclavu se odvija tramvajima i autobusima. Vroclavska tramvajska mreža je jedna od većih u državi, međutim ne opslužuje mnoge gusto naseljene delove grada. Autobuske linije opslužuje MPK Vroclav kao i manji privatni prevoznici: Donje Šleske Autobuske Linije (Dolnośląskie Linie Autobusowe) i Urbus Urbus.
Sport[uredi | uredi izvor]
- fudbal:
- FK Šlonsk Vroclav (WKS Śląsk Wrocław), Šlenza Vroclav (Ślęza Wrocław).
- košarka
- muškarci: Šlonsk Vrocalv (Śląsk Wrocław)
- žene: VTK Šlenza Vroclav (WTK Ślęza Wrocław)
- moto-trke: VTS Vroclav (WTS Wrocław)
- rukomet: Šlonsk Vroclav (Śląsk Wrocław)
- boks: Gvardija Vroclav (Gwardia Wrocław)
- odbojka: Gvardija Vroclav (Gwardia Wrocław)
- američki fudbal: (The Crew)
Arhitektura i urbanistika Vroclava[uredi | uredi izvor]
Vroclav je uprkos vojnom razaranju u Drugom svetskom ratu (70% građevina) sačuvao veliki broj starih građevina ili u originalnom obliku ili su rekonstruisane posle rata. Među značajnije spadaju: gotička gradska većnica na vroclavskom trgu, gotičke crkve: Katedrala svetog Jovana Krstitelja, Crkva svetog Krsta, Crkva presvete Bogorodice; barokna skupina građevina Vroclavskog univerziteta
Važnija mesta[uredi | uredi izvor]
- ostrva na Oodri:
- Kenpa Mješčanjska (Kępa Mieszczańska)
- Ostrov Tumski (Ostrów Tumski); pre je bio zasebno ostrvo
- Ostrvo Pjasek (Ostrvo Pesak) (Wyspa Piasek)
- Ostrvo Slodova (Wyspa Słodowa)
- Veliko Ostrvo (Wielka Wyspa)
- Stari grad
- Trg
- Plac Solni (plac Solny)
- Novi Trg (Nowy Targ)
- Ulica Svidnjicka (Świdnicka)
- Botanička bašta
- Veštački park sa japanskim vrtom u sebi
- Zoo-vrt (osnovan 1865. - najveći broj životinjskih vrsta u Poljskoj - 565, ukupno oko 7100 životinja)
- Staro jevrejsko groblje
- Veliko ostrvo
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
- 1530. — iskovan najstariji desetodukatni novac na terenu Poljske
- sredina XVII veka. - objavljen najstariji na svetu lekarski časopis Miscellanea Curiosa Medico-Physica
- 1842. — sagrađena prva železnička pruga na terenu današnje Poljske
- 1893. — pušten u saobraćaj prvi električni tramvaj na terenu današnje Poljske.
- U gradu se nalaze jedine u Poljskoj lampe na gas koje se ručno opslužuju, a rade ceo dan.
- Nekoliko spomenika zanimljivog oblika
-
Spomenik Narandžaste Alternative u obliku patuljka
-
Spomenik u sećanje na masakr u Pekingu
-
spomenik „Sećanje na žrtvene životinje“
Panorame grada[uredi | uredi izvor]
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
- Vjen
- Reinickendorf
- Breda
- Gvadalahara
- Hradec Kralove
- Drezden
- Visbaden
- Kaunas
- Šarlot
- Lil
- Lavov
- Ramat Gan
- Grodno
- Skoplje
Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Karl Fridrih Lesing (1808—1880), nemački slikar
- Adolf Andersen (1818—1879), nemački šahista
- Paul Albert Gordan (1837—1912), nemački matematičar
- Fric Haber (1868—1934), nemački hemičar
- Ervin fon Vicleben (1881—1944), nemački oficir
- Maks Born (1882—1970), nemački fizičar
- Manfred fon Rihthofen (1892—1918), nemački pilot
- Stanislav Tolpa (1901—1996), poljski biolog
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 80. ISBN 86-331-2112-3.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Norman Davies, R.Moorhouse. Mikrokosmos. Portret miasta środkowoeuropejskiego. Vratislavia. Breslau. Wrocław. Краков 2002.
- Karol Maleczyński, M. Morelowski, A. Ptaszycka, Wrocław. Rozwój urbanistyczny. Warszawa 1956.
- W.Długoborski, J.Gierowski, K.Maleczyński, Dzieje Wrocławia do roku 1807., Варшава 1958.
- Mariusz Urbanek. Dolny Śląsk. Siedem stroń świata. Wydawnictwo MAK, Wrocław 2003, s. 240 + CD-ROM.
- Waldemar Fydrych. Żywoty Mężów Pomarańczowych. Wydawnictwo Pomarańczowa Alternatywa 2001
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Zvanične i uopšteno o gradu[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Virtuelni Vroclav Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jul 2006) (jezik: poljski)
- Život u Vroclavu: Putnički i turistički vodič kroz Vroclav (jezik: engleski)
Autobuski i tramvajski transport[uredi | uredi izvor]
- Putevi i Komunikacije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. jul 2006) (jezik: poljski)
- Donje Šleske autobuske linije u Vroclavu (jezik: poljski)
- Firma URBUS (jezik: poljski)